Pomoćnik srbijanskog ministra vanjskih poslova Goran Aleksić izjavio je u subotu da ade na Dunavu pripadaju Srbiji i da je Beograd spreman granični spor s Hrvatskom riješiti bilateralno, a ako je potrebno na arbitraži ili međunarodnom sudu.
Ustrajući na načelu “crte sredine”, Beograd drži da su Vukovarska
i Šarengradska ada na Dunavu dijelovi Srbije jer se naslanjaju na
srpsku obalu Dunava.
Zagreb s druge strane inzistira da granica treba meandrirati po
principu katastarskih parcela, po kojem ti riječni otoci
pripadaju Hrvatskoj.
Iako su se dvije države dogovorile da tijekom ljeta ade mogu
koristiti građani obiju zemalja, Aleksić ustraje da se radi o
dijelovima Srbije.
“To ni u kom slučaju ne dovodi u pitanje naše stajalište da su to
dijelovi Srbije”, rekao je.
Srbijanski dužnosnik ističe da hrvatski prijedlog nije održiv ni
utemeljen na međunarodnoj pravnoj praksi.
“Zalažemo se za princip utemeljen na međunarodnom pravu i koji je
primjenjen u većini zemalja u kojima Dunav predstavlja granicu, a
to je da granična linija ide sredinom rijeke, odnosno po
najdubljim plovnim točkama”, objasnio je Aleksić.
Po njegovim riječima, radi se o točkama od 1433. do 1207.
kilometra toka Dunava u dužini od 226 kilometara.
Aleksić podsjeća da je to načelo primjenjeno u razgraničenjima
Njemačke i Austrije, Austrije i Slovačke, Rumunjske i Bugarske te
Srbije i Rumunjske i ističe da je hrvatski prijedlog neodrživ.
“Granica bi tako presijecala Dunav na više mjesta, a to je za nas
neodrživ princip”, kaže on.
Pitanje razgraničenja na Dunavu regulirano je zakonom o osnivanju
Autonomne pokrajine Vojvodine 1945. i do raspada Jugoslavije to
se pitanje nije postavljalo.
Dosad je na temu razgraničenja održano devet sastanaka
međudržavnih povjerenstava, posljednji put 2011.
Idući je sastanak trebala zakazati hrvatska strana, ali to dosad
nije učinjeno, kaže Aleksić i dodaje da u nastavku slijede
tehnička pitanja, odnosno da “prvo treba utvrditi principe” na
temelju kojih bi stručnjaci na terenu odredili liniju
razgraničenja.
Komentirajući mogućnost da Hrvatska zbog razgraničenja na Dunavu
uspori put Srbije prema EU-u, Aleksić ukazuje da su u sličnom
slučaju Hrvati postigli dogovor sa Slovencima da bilateralna
pitanja ne trebaju ometati dinamiku pristupanja Uniji.
Ne bi bilo korektno da se prema Srbiji primjeni drugačije
stajalište, smatra srbijanski dužnosnik.
Spremnost za bilateralno rješavanje graničnog spora više su puta
isticali dužnosnici obiju strana, navodeći da bi alternativa
mogla biti međunarodna arbirtraža.
U srpnju 2015., tada kao premijer, predsjednik Srbije
Aleksandar Vučić ocijenio je da se problem razgraničenja kod
Šarengradske ade može riješiti razgovorom “u dobroj vjeri”
Beograda i Zagreba ili će, u suprotnom, biti nužna
arbitraža.
