Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je iz Hrvatske 2016. godine u inozemstvo odselilo 36.436 osoba. Više su iseljavali muškaraci, 54,1 posto te mladi u dobi od 20 do 39 godina, njih 46,7 posto.
Zavod je objavio podatke o unutarnjoj i vanjskoj migraciji
stanovništva Republike Hrvatske od 2007. do 2016. te za razinu
županija od 2012. do 2016.
U 2016. u RH se doselilo iz inozemstva 13.985 osoba, a u
inozemstvo se odselilo 36.436 osoba. Saldo migracije stanovništva
s inozemstvom bio je negativan i iznosio je -22 451.
Zbog primjene novog Zakona o prebivalištu, podaci od 2013.
uključuju osobe koje su napustile prebivalište u trajanju duljem
od godinu dana radi privremenog odlaska izvan RH i svoj
privremeni odlazak prijavile su Ministarstvu unutarnjih poslova.
Najviše osoba se odselilo u Njemačku
U 2016. iz inozemstva se doselilo 55,3% hrvatskih državljana i
44,7% stranaca, a odselilo se 95,6% hrvatskih državljana i 4,4%
stranaca. Od ukupnog broja doseljenih osoba u RH 31,1% osoba
doselilo se iz Bosne i Hercegovine. Od ukupnog broja odseljenih
osoba iz RH najviše osoba odselilo se u Njemačku (56,1%).
S obzirom na spolnu strukturu, u ukupnom broju doseljenih osoba
iz inozemstva veći je udio muškaraca (60,0%). U ukupnom broju
odseljenih osoba u inozemstvo također je veći udio muškaraca
(54,1%). Najveći broj odseljenih u inozemstvo bio je u dobi od 20
do 39 godina (46,7%).
U ukupnom broju doseljenih osoba iz inozemstva u RH u 2016.
najveći su udio imali Grad Zagreb (23,8%) i Splitsko-dalmatinska
županija (14,0%). Prema broju odseljenih osoba iz RH u inozemstvo
na prvome je mjestu Grad Zagreb s 13,4% od ukupnog broja
odseljenih, slijede Osječko-baranjska županija s 10,0% i
Zagrebačka županija s 8,0%.
U 2016. mjesto stanovanja unutar RH promijenilo je 74.752 osobe.
Najveći broj preseljenog stanovništva unutar zemlje bio je u dobi
od 20 do 39 godina (48,0%), a udio žena u ukupnom broju
preseljenih bio je 54,7%.
Najveće migracije u Splitsko-dalmatinskoj županiji
Od ukupnog broja preseljenog stanovništva u 2016. najviše osoba
(42,2%) selilo se između županija, između gradova/općina iste
županije selilo se 37,9% osoba, a između naselja istoga
grada/općine 19,9% osoba.
Migracije stanovništva između gradova/općina iste županije u
2016. bile su najveće u Splitsko-dalmatinskoj županiji i
Primorsko-goranskoj županiji. Najveću međužupanijsku migraciju
stanovništva imali su Grad Zagreb i Zagrebačka županija.
Od ukupno dvadeset županija te Grada Zagreba međužupanijski
pozitivan migracijski saldo (više doseljenih nego odseljenih)
imaju četiri županije i Grad Zagreb, a najviši je u Gradu Zagrebu
(4 252 osoba). Negativan saldo migracije među županijama ima
šesnaest županija, s tim da je najveći u Vukovarsko-srijemskoj
županiji (-1 257 osoba) i Brodsko-posavskoj županiji (-872
osobe).
Najveći pozitivan saldo ukupne migracije stanovništva u 2016.
(razlika između ukupnog broja doseljenih iz druge županije i
inozemstva i ukupnog broja odseljenih u drugu županiju i
inozemstvo) imao je Grad Zagreb (2 706 osobe). Najveći negativan
saldo ukupne migracije stanovništva imale su Osječko-baranjska
županija (-3 952 osobe) i Vukovarsko-srijemska županija (-3 526
osoba).
