Hrvatska bilježi dobre rezultate u liječenju virusnih hepatitisa, pa tako uspješnost liječenja hepatitisa C, zahvaljujući novoj neinterferonskoj terapiji, iznosi više od 96 posto, ali se bolest još uvijek kasno dijagnosticira pa je cilj u idućim godinama povećati ranu detekciju bolesti, istaknuto je u petak na konferenciji za novinare u povodu održavanja okruglog stola o trendovima u liječenju hepatitisa C u Hrvatskoj i regiji u Školi narodnog zdravlja "Andrija Štampar".
Na skupu su sudjelovali stručnjaci u području virusnih hepatitisa
iz zemalja regije, a po prvi puta je predstavljen i Nacrt
nacionalne strategije za prevenciju i kontrolu virusnih
hepatitisa u Hrvatskoj, kojoj je cilj
povećati dijagnosticiranje hepatitisa i do 2030. smanjiti
smrtnost za 65 posto.
Procjenjuje se da u Hrvatskoj od hepatitisa C boluje oko 40.000,
a od hepatitisa B 20.000 osoba. Virusni hepatitis upalna je
bolest jetre, koja ne pokazuje vidljive simptome, a
može dovesti do oštećenja ili uništenja jetrenih
stanica. Hepatitisi B i C mogu prijeći u kronični
oblik ako se ne liječe i tako uzrokovati dugotrajnu
bolest. Kod neliječenog heptatisa C može se
razviti ciroza te karcinom jetre.
“Analiza je pokazala da oko 20.000 ljudi s hepatitisom C u
Hrvatskoj nije dijagnosticirano odnosno da ne zna da
ima bolest, a među njima oko 30 posto ima stadij fibroze
(stadij F3 i F4), koji ide prema cirozi jetre. To su ljudi
koji će za 10-15 godina sigurno razviti komplikacije ciroze
jetre ili karcinom. Na osnovu toga strategija
predviđa da bi svake godine trebalo dijagnosticirati oko 400
ljudi i odmah započeti njihovo liječenje kako
bismo ispunili osnovni cilj i povećali broj
dijagnosticiranih”, kazala je Adrijana Vince iz Klinike za
infektivne bolesti “Fran Mihaljević”, ujedno Referentnog centra
za dijagnostiku i liječenje virusnih hepatitisa Ministarstva
zdravstva.
Dodala je kako je cilj strategije, čije se donošenje u Vladi i
Saboru očekuje do kraja godine, smanjiti broj
novoinficiranih te smanjiti mortalitet i komplikacije
za 65 posto do 2030. godine. Da bi to bilo moguće jedan od
najvažnijih kratkoročnih ciljeva jest povećati dijagnostiku te
znanje i svjesnost liječnika opće medicine o faktorima
rizika, kako bi bili u stanju prepoznati takvog
pacijenta i uputiti ga specijalisti.
Vince kaže kako suvremeni lijekovi, odnosno neinterferonska
terapija, danas bolesnicima jamče praktički
100-postotno izlječenje.
“Za genotip 1 hepatitisa C imamo tablete koje se
uzimaju od jedne do četiri dnevno, uz ili bez dodatka
ribavirina. Radi se o vrlo jednostavnoj terapiji koja se daje
kroz 12 tjedana i učinkovitost je preko 96 posto. Za genotip 3
postoji i novi lijek od ove godine, a uzima se samo jedna tableta
kroz 12 tjedana i učinkovitost je 96 posto”.
Jelena Matuzović iz HZZO-a rekla je kako se na listi
lijekova HZZO-a nalaze gotovo svi lijekovi koji su odobreni
u Europskoj uniji, pacijentima se odobravaju na temelju
prijedloga bolničkih povjerenstava te nema velikih listi
čekanja, pogotovo za teže bolesnike.
U Hrvatskoj se godišnje otkrije oko 200 novooboljelih od
hepatitisa C te stotinjak od hepatitisa B, a ove je godine dosad
otkriveno 60 novooboljelih od hepatitisa C i 22 bolesnika s
hepatitisom B. U Hrvatskoj se provodi i cijepljenje protiv
hepatitisa B kod dojenčadi i 12-godišnjaka, gdje je
procijepljenost više od 90 posto, iako je zamjetan lagani pad,
rekla je Tatjana Nemeth Blažić iz Hrvatskog zavoda za javno
zdravstvo (HZJZ).
Tatjana Reić iz udruge Hepatos i predsjednica Europskog udruženja
pacijenata s bolestima jetre naglasila je kako hrvatski pacijenti
imaju dobre mogućnosti liječenja zbog dostupnosti lijekova,
iako pacijenti s lakšim stadijima bolesti moraju čekati na
terapiju.
“Imamo nikad više poziva i upita pacijenata zašto moraju
toliko čekati na terapiju, a mi im objašnjavamo kako se mora
dati određena prednost bolesnicima s težim oštećenjima”, kazala
je Reić.
