Znanstvena konferencija Europskog društva povijesti okoliša (ESEH 2017), koja je održana od 28. lipnja do 2. srpnja u Zagrebu, predstavila je raznolikost povijesti okoliša u Europi i svijetu i bila je važan korak u afirmaciju hrvatske znanosti, priopćilo je Društvo za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju po završetku skupa.
Na konferenciji pod naslovom “Priroda između. Okoliš na
područjima kontakata među državama, ekonomskim sustavima,
kulturama i religijama” održano je više od 300 predavanja, osam
okruglih stolova i nekoliko eksperimentalnih prezentacija, kao i
niz popratnih događanja.
Konferencija je predstavila kvalitetne rezultate dobivene
transnacionalnim istraživanjima, u okviru koju su se posebno
isticale teme o odnosu zelene revolucije i proizvodnje hrane, o
povijesti klimatskih promjena, o rodnoj povijesti, o vrlo
aktualnoj problematici otpada, ekološkim konfliktima, tzv.
urbanom metabolizmu, problematici životinja, šuma, rijeka, mora i
oceana, opskrbe energijom itd.
Posebno se velika rasprava vodila između povjesničara okoliša s
obje strane Atlantika o tzv. antropocenu, posljednjem geološkom
razdoblju Zemlje, kojeg su povjesničari okoliša tako nazvali zbog
odlučujućeg utjecaja čovjeka na naš planet, rečeno je.
Konferencija je hrvatskoj povijesti okoliša donijela veliki
poticaj za daljnji razvoj, ne samo u smislu jačanja znanstvenih
istraživanja u Hrvatskoj nego i kroz mogućnost uključivanja
hrvatskih istraživača u europske pa i svjetske istraživačke
mreže.
Zastupljenost hrvatskih tema i izlagača je bila na visokoj
razini, a pozitivne ocjene dobio je i hrvatski časopis Ekonomska
i ekohistorija. To je prva konferencija ESEH-a u jugoistočnoj
Europi, što je svojevrsno priznanje hrvatskoj povijesti
okoliša, ali i ukazuje na potrebu da hrvatski povjesničari
okoliša daju podršku jačanju struke u okružju, ističe se u
priopćenju.
