Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić upozorila je u ponedjeljak da se u najnovijoj BonBonovoj reklami za Deezer uslugu koriste spolnim stereotipom i da se žena prikazuje kao seksualni objekt koji mami zvižduke te da se u njoj promovira neželjeno i ženama neugodno ponašanje u javnom prostoru u kojem bi svima trebalo biti osigurano pravo na slobodno kretanje bez uznemiravanja na temelju spola ili bilo koje druge osnove.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, u skladu sa svojim
ovlastima, poslat će upozorenje i preporuku Hrvatskom Telekomu
kao osnivaču i pokretaču BonBon mobilne mreže.
“Uzimajući u obzir pravo na slobodno i kreativno izražavanje,
smatramo da poruka reklamne verzije namijenjene ženama (a
posredno i muškarcima) nije u skladu sa zakonskim odredbama
o prikazivanju žena i muškaraca u reklamama (oglasima) i
medijskim sadržajima (čl. 16.st.2. Zakona o ravnopravnosti
spolova, čl. 20.st.8. Zakona o medijima)”, ističe
pravobraniteljica Ljubičić odgovarajući na upit Centra za
građanske inicijative iz Poreča i inicijative Seksizam naš
svagdašnji, koji su joj prijavili tu reklamu.
Također ističe da ulično uznemiravanje, koje uključuje
dobacivanja, vulgarne geste, seksualno eksplicitne komentare o
izgledu i zviždanje te teže oblike kao što su pipkanja,
dodirivanja, hvatanja i fizički nasrtaji, ne predstavlja
komplimente, nego oblik rodno uvjetovanog nasilja.
Nakon uvida u dvije verzije reklame – jednu u kojoj je glavni lik
žena i jednu u kojoj je glavni lik muškarac – podsjeća
kako se u verziji namijenjenoj ženama navodi: “Pusti si
opaku stvar dok pripremaš tijelo za more i osjećat ćeš se kao da
imaš najduže noge na svijetu za kojima zvižde građevinski
radnici, zgodni građevinski radnici.”
U verziji namijenjenoj muškarcima navodi se: “Pusti si ljutu
stvar dok voziš sobni bicikl svoje tetke i osjećat ćeš se kao da
jašeš na divljem chopperu dok ti vjetar mrsi dugu
zlatnu kosu koja miriše na Patchouli.”
Pravobraniteljica Ljubičić smatra da se u reklami promiče
društveno neprihvatljivo ponašanje i uznemiravanje žena u javnom
prostoru kao društveno prihvatljivo budući da reklama
sugerira da ga žene očekuju ili žele.
Iako ne poriče da ima žena koje dobacivanje ili zviždanje
(zgodnih) građevinskih radnika ili bilo koga drugoga na
ulici smatraju komplimentom, ističe kako
istraživanja pokazuju da većina žena takvo
ponašanje smatra neprihvatljivim, neugodnim i nepoželjnim.
Podsjeća da o tome svjedoče mnogobrojna istraživanja i
inicijative diljem svijeta te navodi kako je veće istraživanje
koje je 2012. proveo Hollaback!Hrvatska pokret
posvećen iskorjenjivanju uličnog uznemiravanja pokazalo da
je 99 posto žena doživjelo neki oblik seksualnog uznemiravanja u
javnom prostoru od nepoznatih osoba, a 50 posto njih
takvo iskustvo imalo je do 18. godine.
Odgovarajući na pitanje kako su se pritom osjećale, uz
mogućnost zaokruživanja više osjećaja, najveći postotak žena
zaokružio je negativne emocije: 57 posto odgovorilo je bijesno,
46 posto ljutito, 36 posto bespomoćno, 36 posto povrijeđeno, 33
posto uplašeno, 29 posto zbunjeno, 29 posto
krivo/posramljeno te 17 posto tužno.
Na pitanje kako su reagirale, većina žena je odgovorila da
je prešla preko ceste i promijenila smjer, izbjegavala te
dijelove grada, pravila se da telefonira, izbjegavala biti
sama i slično. “Dakle, osim što se žene osjećaju neugodno, takvo
ponašanje im ograničava i slobodno kretanje u javnom prostoru”,
zaključuje pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja
Ljubičić.
