Udruga "U ime obitelji" upozorila je u ponedjeljak na nesrazmjerno velik broj nevažećih glasačkih listića na izborima za splitskog gradonačelnika, odnosno 9,46 posto ili gotovo svaki deseti, pa je koordinatorica promatrača te udruge Natalija Kanački zatražila je od Državnog izbornog povjerenstva (DIP) da reagira i utvrdi broj i ispravnost glasačkih listića.
Iznimno je važno da se to učini u interesu istinitosti i točnosti
izbornih rezultata i povjerenja birača u izborni postupak i
sustav, istaknula je Kanački na konferenciji za novinare.
Zamolila je sve sudionike izbornog procesa kao i medije da u
javnost iznose samo istinite podatke i da se ne iznos
lažne informacije, nego da svi ispunimo građansku
dužnost i pozovemo na ponovno broja je glasova, a posebno
nevažećih listića i da se utvrdi
valjanost izbornog procesa u Splitu.
Podsjetila je, na konferenciji za novinare da je u nedjelju na
izbore u Splitu izašlo 38,6 posto birača i da je kandidat
Andro Krstulović Opara (HDZ) dobio 26.642 glasa, a kandidat
Željko Kerum (Hrvatska građanska stranka, Popravi grad – Nova
generacija) 25.553 glasa, dok je nevažećih ili neubačenih
listića bilo 5.451, odnosno 9,46 posto. Napomenula je kako je
prosjek nevažećih ili neubačenih listića u drugim gradovima
bio do 3 ili 4 posto. U Zagrebu je to bilo 2,11 posto, Rijeci
1,69., Osijeku 2,59, Dubrovniku 4,82 posto, Gospiću 1,49 posto,
Koprivnici 2,29 posto, Pazinu 2,81 posto, Požegi 3,08
posto što pokazuje veće odstupanje u Splitu, rekla je
Kanački i dodala da je to odstupanje značajno i u odnosu na
prošle 2013. kada ih je bilo 2,53 posto i pretprošle lokalne
izbore 2009. 2,35 posto.
Upozorila je i da je u Splitu na izborima za splitsko
dalmatinskog župana nevažećih listića bilo 5,21 posto
nasuport 9,46 posto na izborima za gradonačelnika. Također je
navela da su HRT-ove izlazne ankete kandidatu Željku Kerumu
davale 50,74 posto,a Opari 49,26 posto glasova Splićana.
Na temelju promatračkog iskustva Kanački je ustvrdila kako su
moguća tri glavna razloga tako velikog odstupanja broja nevažećih
listića. Postoji mogućnost da je velik broj birača iz samo njima
znanog razloga poništio birački listić za gradonačelnika, a da
istodobno to nisu učinili na izborima za župana. Drugi mogući
razlog, na koji često upozoravaju, da je procedura poništavanja
listića bila drugačija u Splitu nego u ostalim dijelovima
Hrvatske, odnosno da se možda radi o neinformiranosti ili
needuciranosti članova biračkih odbora.
Moguće je da su neki birački odbori u Splitu važeće listiće
proglašavali nevažećima, smatra Kanački. Napomenula je kako u
zakonu stoji da ako je moguće iščitati namjeru birača da je taj
listić važeći, odnosno, da su se koristili rigorozniji kriteriji
za poništavanje listića nego u svim drugim gradovima. Listić se
smatra važećim ukoliko je na njemu jasno vidljiva volja birača.
Tako je npr. precrtan listić s jasno vidljivim zaokruženim
kandidatom još uvijek važeći listić. Treća je mogućnost da
je došlo do nezakonitog i nedopuštenog poništavanja listića,
rekla je koordinatorica promatrača udruge U ime obitelji
Natalija Kanački.
