U srijedu u klubu Knjigozemska u programu udruge Antifjaka zadarski studenti raspravljaju o uvođenju vojnog roka u Hrvatskoj
Vojni rok kakvog danas znamo javlja se oko Francuske revolucije i
postaje osnovni način za stvaranje velikih moćnih vojski. Većina
europskih nacija je kopirala taj sistem sve do početka 21.st.
kada se sve više država okreće profesionalnim vojskama u koje se
dobrovoljno prijavljuje. Ekonomski govoreći, obavezni vojni rok u
mirnodopskom razdoblju nije isplativ.
U Hrvatskoj je obavezni vojni rok ukinut 2008. godine do kada je
trajao 6 mjeseci. Nakon toga krenulo se na stvaranje
profesionalne vojske od 16,000 vojnika koja se smatrala dovoljnom
za obrambene potrebe.
Ove godine Ministarstvo obrane najavilo je 2018. pokusni projekt,
a 2019. uvođenje obaveznog vojnog roka koji bi trajao mjesec dana
za 30,000 mladića godišnje. Ministar obrane Krstičević smatra da
je povratak obaveznog vojnog roka nužan zbog nepovoljnih
geopolitičkih uvjeta u regiji.
Pitanje uvođenja obaveznog vojnog roka otvara brojna pitanja
zanimljiva za raspravu u okvirima sociologije.
Zašto ponovno isključivanje žena iz obveznog vojnog roka kada su
profesionalna vojska, dragovoljno ročištvo i pričuva otvoreni za
žene? Možemo li govoriti o vojnom roku kao ritualu inicijacije
mladića i podupiranju hegemonijske muškosti? Na koji su način
trendovi militarizacije društva povezani s kulturom nasilja?
Možemo li povući paralelu između militarizacije hrvatskog društva
i jačanja nacionalizma? Postoji li stvarna potreba za ponovnim
uvođenjem vojnog roka s obzirom na geopolitičku situaciju u
svijetu i regiji? Jesu li disciplina, poštivanje autoriteta i
radne navike, koje mnogi navode kao prednosti vojnog roka, stvar
Ministarstva obrane ili obrazovnog sustava i
obitelji?
Svi ste pozvani ove srijede u prostor Knjigozemske u 20:30
sati.
