Prije 22 godine u zapadnoj Slavoniji počela je vojno-redarstvena akcija "Bljesak" i Hrvatska se u ponedjeljak, 1. svibnja, prisjeća dana kad su hrvatske snage 1995. u manje od 32 sata oslobodile zapadnu Slavoniju i time označile povratak hrvatskog suvereniteta u okvire međunarodno priznatih granica nastavljen tri mjeseca kasnije akcijom "Oluja"
Vojno-redarstvena operacija Hrvatske vojske i specijalne policije
izvedena je nakon što su pobunjeni Srbi više godina odugovlačili
i odbijali sve ponude za mirnu reintegraciju okupiranog područja
u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske.
U akciji je sudjelovalo 7200 pripadnika vojnih i
policijskih snaga
“Bljesak” je počeo 1. svibnja 1995. u 5 sati i 21 minutu napadom
na južni i središnji dio zapadnoslavonskog okupiranog teritorija
iz pravca Novske i Nove Gradiške, a glavni cilj akcije bio je
ulazak u Okučane.
81. gardijska bojna, 5. gardijska brigada te dijelovi 1. i 3.
gardijske brigade držale su glavne pravce napada, a u potpori su
bile pričuvne i domobranske postrojbe potpomognute protuoklopno
topničko-raketnim postrojbama, postrojbe specijalne policije te
Hrvatsko ratno zrakoplovstvo. Prvi puta hrvatsko zrakoplovstvo
išlo je u masovnije udare, a tenkovi dopremljeni željeznicom
ulazili su izravno u borbu.
Hrvatske vojne i redarstvene snage munjevitom su akcijom, u manje
od 32 sata, oslobodile više od 500 četvornih kilometara
teritorija i uspostavile nadzor nad autocestom Zagreb-Lipovac te
željezničkom prugom na tom pravcu.
U akciji je sudjelovalo 7200 pripadnika vojnih i policijskih
snaga, a oslobađajući zapadnu Slavoniju poginula su 42 pripadnika
hrvatske vojske i policije, a njih 162 je ranjeno u dotad
najopsežnijoj oslobodilačkoj akciji u Domovinskom ratu. Neki od
ranjenih branitelja umrli su od posljedica ranjavanja.
Poginuo i najpoznatiji pilot
Među poginulim braniteljima bio je i pilot Rudolf Perešin, koji
je još početkom rata, 1991., vojnim zrakoplovom MiG-21 tadašnjeg
jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva prebjegao u Austriju i potom
se stavio na raspolaganje hrvatskim vojnim snagama koje su se tek
stvarale.
Na težak vojni poraz vodstvo pobunjenih Srba odgovorilo je 2. i
3. svibnja terorističkim metodama – raketiranjem više hrvatskih
gradova, među kojima i glavnog grada Zagreba gdje je ubijeno
sedmoro civila, a 205 ranjeno. Jedan od vođa pobunjenika Milan
Martić svoju je odgovornost javno priznao u Kninu, a ranije je, u
veljači 1995., poručivao kako ih nitko ne može spriječiti da tuku
po Zagrebu, Osijeku, Vinkovcima, Zadru, Karlovcu, Splitu i drugim
gradovima.
Napadnut Zagreb
Zagreb je napadnut 2. svibnja raketnim sustavom Orkan s kasetnim
punjenjem, tzv. zvončićima. U 10,23 sati nekoliko je projektila
ispaljeno na zagrebačko gradsko središte u Šoštarićevu ulicu, u
blizini križanja Vlaške i Draškovićeve ulice. Napad je ponovljen
i sutradan, 3. svibnja 1995. Projektili su tada pali i na Dječju
bolnicu u Klaićevoj ulici, Dom umirovljenika “Centar”, Akademiju
dramskih umjetnosti te na dvoranu Hrvatskoga narodnog kazališta u
kojoj su vježbali baletani, među kojima je bilo i nekoliko
stranaca. Ranjeno je 17 baletnih umjetnika, a ispred Akademije je
poginuo student 1. godine filmske režije Luka Skračić.
Osobito su opasni bili mnogobrojni neeksplodirani ‘zvončići’,
njih oko 500, koje je deaktivirala policija, pri čemu je jedan
policajac poginuo.
Haaški sud osudio je Milana Martića na 35 godina zatvora zbog
progona, ubojstava, mučenja, deportiranja i ostalih zločina
protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja rata počinjenih
početkom ’90-ih protiv Hrvata i ostalih nesrba u Hrvatskoj.
Proglašen je odgovornim za zapovijedanje napada raketama na
Zagreb u svibnju 1995.
Akcija “Bljesak” smatra se svojevrsnim uvodom u oslobodilačku
vojno-redarstvenu akciju “Oluju” početkom kolovoza 1995., u kojoj
je oslobođen Knin, središte srpske okupacijske tvorevine u
Hrvatskoj te većina okupiranog područja.
“Bljeskom” i “Olujom” stvoreni su uvjeti za pobjedu u Domovinskom
ratu te mirnu reintegraciju istočne Slavonije i hrvatskog
Podunavlja, čime je završen proces vraćanja cjelokupnog državnog
teritorija pod suverenitet Republike Hrvatske.
