Depresiju karakteriziraju dugotrajna tuga, nesposobnost uživanja u ranije ugodnim stvarima ili aktivnostima i duševna bol
Ovogodišnji Svjetski dan zdravlja, 7. travnja,
posvećen je depresiji, mentalnom poremećaju s kojim se u svijetu
bori sve više ljudi, koji može pogoditi svakoga ali ga
je moguće uspješno izliječiti.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO)
procjenjuje da će depresija 2020. postati drugi svjetski
zdravstveni problem, a glavna je poruka u povodu
ovogodišnjeg dana “Depresija: razgovarajmo”, kojom se
želi osvijestiti ljude koji boluju od depresije da potraže i
dobiju pomoć,
Depresiju karakteriziraju dugotrajna tuga, nesposobnost uživanja
u ranije ugodnim stvarima ili aktivnostima i duševna bol.
Ona utječe na obavljanje najjednostavnijih svakodnevnih
zadataka, ponekad s razornim posljedicama za odnose s obitelji i
prijateljima i mogućnost da se zaradi za život.
Uz to, ljudi koji boluju od depresije često
osjećaju manjak energije, promjene apetita, nesanicu ili
preveliku potrebu za snom, povećanu tjeskobu ili zabrinutost,
smanjenu koncentraciju, do misli o samoozljeđivanju ili
suicidu.
Po podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, mentalni
poremećaji drugi su najčešći uzrok hospitalizacija u dobi od 20
do 59 godina, odmah iza karcinoma.
Hrvatska: depresivno 6 posto žena i 5 posto muškaraca
Po podacima Europske zdravstvene ankete 2014.-2015.,
oko 6 posto žena i 5 posto muškaraca u Hrvatskoj
imalo je depresiju u zadnjih 12 mjeseci. Prema odgovorima na
skali izraženosti depresivnih simptoma iz tog istraživanja, 10,3
posto stanovnika reklo je da ima blage do umjerene
depresivne simptome, dok 1,2 posto stanovnika ima umjereno teške
do teške depresivne simptome.
U 2015. godini zbog depresivnih poremećaja u Hrvatskoj je
zabilježeno više od 5000 hospitalizacija s ukupno
gotovo 158.000 bolničkih dana, što prosječno iznosi 29 dana po
hospitalizaciji.
Depresija povećava rizik od razvoja drugih nezaraznih
bolesti, kao što su dijabetes i kardiovaskularne bolesti.
Najučestaliji mentalni
poremećaji mogu se prevenirati i izliječiti uz
relativno mali trošak, i to psihoterapijom, uzimanjem
antidepresivnih lijekova ili njihovom kombinacijom.
Stručnjaci poručuju da depresija može pogoditi svakoga i da
nije znak slabosti, kako se često smatra, no stigma i
diskriminacija koje prate mentalne bolesti, uključujući i
depresiju, dovode do kasnog prepoznavanja bolesti i odgađanja
traženja pomoći.
Broj ljudi s depresijom i anksioznim poremećajem u svijetu
se povećava, što potvrđuje podatak da je 1990. godine u svijetu
bilo 416 milijuna oboljelih, dok je 2013. godine njihov broj
porastao na 615 milijuna. Istraživanja su pokazala
da liječenje bolesnika globalnu ekonomiju
stoji više od 1 bilijuna dolara godišnje.
Po procjenama WHO-a, depresija će do 2020. godine postati
drugi svjetski zdravstveni problem, a gledajući samo žensku
populaciju, zdravstveni problem broj jedan. Posljedica je to
kontinuiranog porasta broja depresivnih osoba, a stručnjaci
ističu kako u humanitarnim krizama i tijekom ratnih
sukoba jedna od pet osoba bude pogođena
depresijom ili anksioznim poremećajem.
