Ova lijepa i humanitarna akcija, koja je ujedno i druga akcija uzimanja uzoraka krvi za tipizaciju na Viru, ima i svoju svečanu notu: proslavit će se 20 godina od prvog darivanja krvi na Viru
Dvorana Župne crkve Svetog Jurja ugostit će u ponedjeljak 10.
travnja članove Udruge dragovoljnih darivatelja krvi “Vir” i
predstavnike Ureda Zaklade Ana Rukavina iz Zagreba na prvoj
ovogodišnjoj akciji darivanja krvi te prikupljanja uzoraka krvi i
upisa u Registar dobrovoljnih darivatelja krvotvornih matičnih
stanica.
Akcija će započeti u 15:30, trajat će do 18 sati, a nakon toga se
po tradiciji za sve darivatelje krvi organizira večera u
restoranu “Kotarina” od 19:30.
Ova lijepa i humanitarna akcija, koja je ujedno i druga akcija
uzimanja uzoraka krvi za tipizaciju na Viru, ima i svoju svečanu
notu: proslavit će se 20 godina od prvog darivanja krvi na Viru
koje je 1997. godine organizirao tadašnji virski Aktiv
darivatelja krvi na čelu s predsjednicom Ivandom Rešetar. Nakon
Rešetar, Aktiv je vodila Barbara Buškulić, a od 2010. godine
sadašnji predsjednik Goran Vicković kada je Aktiv prerastao u
Udrugu dragovoljnih darivatelja krvi “Vir”.
“Zajednička akcija UDDK Vir i Zaklade Ana Rukavina od
iznimnog je značaja. Upisom u Registar povećavaju se šanse
oboljelima od leukemije i drugih hematoloških oboljenja za
pronalazak odgovarajućih darivatelja. Ako netko tko je obolio
nema u obitelji podudarnu osobu, takva se traži u Registru koji
je dio svjetskog registra”, ističe predsjednik Vicković
značaj okupljanja virskih darivatelja te poziva članstvo na što
veći odaziv, ali i sve druge koji kroz humano djelovanje ukazuju
na važnost očuvanja života i zajednice.
Na prvoj akciji uzimanja uzoraka krvi za tipizaciju prije dvije
godine, 19 Viranki i Virana upisalo se u Registar te su tako
doprinijeli spašavanju života oboljelima od akutnog i kroničnog
oblika leukemije i bolesnicima s teškim oštećenjem koštane srži.
Želja je organizatora iz UDDK “Vir” i Zaklade Ana Rukavina kako
će svatko, tko se upiše u Registar i ako se ukaže potreba –
postati darivatelj, jer se darivanjem koštane srži ili matične
stanice oboljeloj osobi zapravo daje nada za novi život. U
Hrvatskoj postoji 48 tisuća registriranih darivatelja, a važnost
ovakvih humanitarnih akcija najviše prepoznaju mladi ljudi koji
su u vrijeme osnutka Zaklade s početnih 150 članova, jedva bili
osnovnoškolci.
