Hrvatsko geografsko društvo – Zadar i Odjel za geografiju Zadar organiziraju godišnju skupštinu i predavanje prof. dr. sc. Ive Nejašmića Vanjska migracija stanovništva Hrvatske u 20. stoljeću: demografske posljedice negativne bilance
Skupština je predviđena za utorak 4. travnja u 16:30 sati u
multimedijalnoj dvorani Sveučilišta u Zadru. Na skupštini će biti
uručena godišnja nagrada Federik Grisogono u tri
kategorije.
Za iznimne rezultate tijekom studiranja u akademskoj godini
2015./2016. nagrade će dobiti najuspješniji studenti Odjela za
geografiju, Sveučilišta u Zadru (Filip Krišto, Josip Mikinac,
Josip Gjergja, Filip Ergotić, Fran Domazetović, Nediljko Ralica i
Josip Šetka), nagradu za promicanje geografske struke i znanosti
Ivana Maruna, prof., Osnovna škola Lovinac, a nagradu za znanost
prof. dr. sc. Ivo Nejašmić.
Nakon skupštine uslijedit će predavanje prof. dr. sc. Ive
Nejašmića Vanjska migracija stanovništva Hrvatske u 20.
stoljeću: demografske posljedice negativne bilance. Tijekom
20. stoljeća s prostora današnje Republike Hrvatske iselilo se
oko 2,3 milijuna osoba, a doseljavanje je nadomjestilo nešto
manje od polovine ukupnog iseljenog kontingenta.
Selilački “bilančni manjak” odnio je trećinu prosječnog broja
stanovnika, ili nešto više od polovine ukupne prirodne promjene
(priraštaja). Računa se da ukupni populacijski gubici
Hrvatske u razmatranom razdoblju iznose oko 1,89 milijuna osoba,
a pojedine kategorije imaju sljedeći udio: negativna bilanca
vanjske migracije 63,3%, ratni gubici 32,7% i epidemije 4,0%.
Da nije bilo vanjske migracije (u hipotetički “zatvorenoj
populaciji”) Hrvatska bi 2001. godine imala najmanje 6,22
milijuna stanovnika, ili 40,1% više od popisanog broja. Do punog
su izražaja došli i dugoročni (odgođeni) učinci dugogodišnjeg
iseljavanja, odnosno negativne migracijske bilance. Iseljavanjem
najvitalnijih dobnih skupina, došlo je do sužavanja fertilnih
kohorti, a posljedično do smanjenja rađanja i povećanja stope
smrtnosti i u konačnici do negativne stope prirodne promjene.
Neprekidno i jako iseljavanje (negativna migracijska bilanca),
posebice iseljavanje mladih dobnih skupina, jedan je od glavnih
čimbenika zbog kojeg se Hrvatska našla među zemljama s
najstarijom populacijom. Izrazito negativna bilanca vanjske
migracije iz analiziranog razdoblja utjecat će, zakonitošću
demografske inercije, i to negativnog momentuma, na daljnje
pogoršanje dobnog sastava (starenje) i smanjenje broja stanovnika
Hrvatske.
