Europski parlament je izglasao veliki paket zakona kojim Europska unija uvodi princip kružne ekonomije u gospodarenje otpadom. Radi se o filozofiji da svaki resurs treba maksimalno iskoristiti prije nego ga se odbaci, primjer čega je recikliranje.
“Ako Hrvatska želi biti uz bok naprednim i bogatim
društvima poput skandinavskih zemalja, uvođenje principa kružne
ekonomije je nužno. Otpad nije smeće već metal, staklo, papir i
drugi vrijedni i ograničeni resursi. Hrvatska nije dovoljno
bogata da i dalje spaljuje i zakopava novac na način na koji se
to do sada radilo,” kazala je Biljana Borzan,
članica Odbora za okoliš, zdravstvo i sigurnost hrane Europskog
parlamenta.
Parlament je izglasao obvezujuće ciljeve za smanjenje odlaganja i
recikliranje komunalnog otpada te propisuje odvojeno prikupljanje
različitih vrsta otpada.
“Izglasane obveze bi mogle biti problem Hrvatskoj radi
niskih razina recikliranja i odgađanja donošenja plana
gospodarenja otpadom. Previše vremena se potrošilo na
prepucavanja u vladajućoj koaliciji. Nadam se da to neće
rezultirati financijskim kaznama koje će na kraju plaćati
hrvatski građani,” upozorila je Borzan dodavši kako
naša zemlja zbog nerazvijenosti sektora gospodarenja otpadom ima
veliki potencijal za stvaranje radnih mjesta i bolje
iskorištavanje materijala.
U 2014. godini više od 55 posto otpada u Europi završilo je
na odlagalištima i u spalionicama, stvarajući toksične i za
okoliš štetne plinove, zagađujući slatke i slane vode i
uništavajući vrijedne resurse. Između ostalog, Parlament je
izglasao ciljeve za smanjenje otpada u europskim morima od 30
posto do 2025. i 50 posto do 2030.
Zadržavanje resursa iz otpada u upotrebi i smanjenje proizvodnje
otpada kroz manju potrošnju, pametniji dizajn i prevenciju
stvorit će tisuće radnih mjesta i smanjiti zagađenje. Prema
procjenama, prelazak na kružnu ekonomiju stvorit će novih 870
tisuća radnih mjesta diljem EU i spriječiti ispuštanje gotovo
petsto milijuna tona ugljičnih plinova do 2030.
Izglasani paket zakona po prvi put na europskoj razini uvodi
definiciju bacanja i hijerarhiju postupanja s hranom. EU trenutno
raspolaže samo s procjenama koliko se hrane baca jer svaka država
ima svoj način mjerenja i izvještavanja.
“Kao izvjestiteljica za bacanje i sigurnost hrane posebno
pozdravljam donošenje pravne definicije bacanja hrane koja će
omogućiti precizno mjerenje koliko hrane baca svaka pojedina
država članica. Tražimo da se bacanje hrane smanji za 30 posto do
2025. i 50 posto do 2030., no to se ne može kontrolirati dok
nemamo točne podatke koliko se trenutno baca. Vrijeme je da
Unija pokaže kako može rješavati ovaj veliki ekonomski, ekološki
i moralni problem,” kazala je Borzan.
Prema procjenama, više od 20 posto hrane proizvedene u Europskoj
uniji se baci ili ne iskoristi, uz štetu od 143 milijarde eura
godišnje. U isto vrijeme, prema podacima Eurostata 55 milijuna
građana Unije si ne može priuštiti kvalitetan obrok barem svaki
drugi dan.
