Priljev predmeta u odnosu na 2015. povećan je s 1.252.451 na 1.297.410 predmeta ili za četiri posto, dok je ukupan broj predmeta u radu smanjen s 1.869.137 na 1.856.482, odnosno za jedan posto
Priljev predmeta na sudove povećan je u 2016. za četiri posto u
odnosu na godinu ranije, a u istom postotku povećan je i broj
riješenih predmeta, dok je broj zaostataka smanjen za devet
posto, pokazalo je izvješće Ministarstva pravosuđa o radu sudova
za 2016.
Statistika je pokazala također da je na kraju 2016. u svim
pravosudnim tijelima bilo 10,188 zaposlenih, što je u odnosu na
2015. smanjenje od 0,2 posto, pri čemu je za jedan posto smanjen
broj zaposlenih na sudovima, dok je za tri posto povećan broj
zaposlenih u državnim odvjetništvima.
Broj riješenih predmeta povećan je za četiri posto, dok je broj
neriješenih predmeta smanjen u odnosu na godinu ranije za devet
posto, s 559.072 predmeta na 508.931, pokazuje izvješće.
Općinski sudovi imali su 289.357 predmeta ili tri posto manje
nego na kraju 2015., županijski sudovi 55.285 predmeta ili osam
posto manje, trgovački sudovi 38.694 predmeta ili 13 posto manje.
Visoki trgovački sud imao je 16.194 predmeta ili 20 posto manje,
upravni sudovi 13.693 predmeta ili 9 posto manje, Visoki upravni
sud 1.412 predmeta ili 96 posto više, Vrhovni sud 17.104 predmeta
ili 6 posto manje, a Visoki prekršajni sud 20.673 predmeta ili 34
posto manje.
Izvješće je pokazalo da je uočeno smanjenje broja neriješenih
predmeta u trogodišnjem razdoblju pa je na kraju 2016. u odnosu
na 2014. došlo do smanjenja za 18 posto.
Promatrajući podatke o broju riješenih predmeta u odnosu na 2015.
uočeno je povećanje broja riješenih predmeta na općinskim
sudovima, trgovačkim sudovima, upravnim sudovima, Visokom
trgovačkom sudu te Vrhovnom sudu, dok su svi ostali sudovi
riješili manje predmeta nego 2015.
Analiza broja neriješenih predmeta po sudovima pokazala je da je
na kraju 2016. u odnosu na prethodnu godinu smanjen broj
neriješenih predmeta općinskih, trgovačkih, prekršajnih,
županijskih sudova, Visokog trgovačkog suda, Visokog prekršajnog
i Vrhovnog suda, dok povećanje broja neriješenih predmeta bilježi
jedino Visoki upravni sud.
Razlog povećanju broja neriješenih predmeta, objašnjavaju u
Ministarstvu, leži u zakonodavnim izmjenama kojima je proširena
nadležnost tog suda, nakon čega je povećan priljev predmeta.
Sudovi sa zadovoljavajućom stopom rješavanja predmeta
Kad se promatra rad sudova kroz stope rješavanja predmeta (CR)
vidljivo je, stoji u izvješću, da je ona u zadovoljavajućem
omjeru kod općinskih, trgovačkih, upravnih, prekršajnih
i županijskih sudova, kao i Visokog trgovačkog suda, Visokog
prekršajnog suda te Vrhovnog suda.
Ti su sudovi u 2016. riješili više predmeta nego što su ih
primili, pri čemu su upravni, Visoki trgovački sud, Visoki
prekršajni sud te Vrhovni sud nastavili raniji pozitivan trend
prethodnih godina, a trgovački i upravni sudovi te Vrhovni sud su
imali stopu rješavanja preko sto posto.
Nešto nižu stopu rješavanja predmeta, koja ukazuje kako sud
rješava manje predmeta nego što ih je primio, ima Visoki upravni
sud (86 posto).
Pokazatelj vremena rješavanja predmeta (DT) ukazuje da je
najmanje vremena za rješavanje predmeta potrebno na
prvostupanjskim sudovima, odnosno općinskim, trgovačkim i
prekršajnim sudovima, koji bilježe smanjenje tog indikatora u
odnosu na 2015. Izuzetak su upravni sudovi kod kojih je taj
indikator 319 dana, ali je i kod njega smanjen broja dana za
rješavanje predmeta.
Prosječno vrijeme za rješavanje predmeta smanjuje se na
drugostupanjskim sudovima, s iznimkom Visokog upravnog suda koji
bilježi povećanje tog indikatora sa 62 dana 2015. na 119 dana
2016.
Iako je zabilježen znatno niži indikator DT nego godinu ranije i
dalje se uočava problem s protokom predmeta na Vrhovnom sudu (564
dana) i Visokom trgovačkom sudu kod kojeg indikator DT iznosi 464
dana.
Promatrajući podatke o neriješenim predmetima po vrstama u
desetogodišnjem razdoblju do 2016. uočava se trend smanjenja
njihovog broja s izuzetkom 2011. kada se bilježi povećanje u
odnosu na prethodnu godinu.
U odnosu na prije, 2016. je zabilježeno povećanje broja
neriješenih zemljišnoknjižnih predmeta. Smanjenje broja
neriješenih predmeta na kraju 2016. značajno je kod trgovačkih
sudova. Naime, nakon znatnog povećenja broja neriješenih
trgovačkih predmeta na kraju 2015. prošle godine se taj
broj približio broju neriješenih predmeta iz 2014.
Izvješće je pokazalo da je nastavljen negativan trend povećanja
broja neriješenih kaznenih predmeta od 2014., tako da se i 2016.
bilježi povećanje broja neriješenih predmeta te vrste.
Sudovi u deset godina riješili više predmeta nego što su ih
primili
Tijekom desetogodišnjeg razdoblja, s iznimkom 2011. sudovi su
riješili više predmeta nego što su zaprimili novih. Analiza je
pokazala da je 2016. riješeno više građanskih, upravnih, ovršnih,
trgovačkih i prekršajnih predmeta nego što ih je zaprimljeno, dok
je jedino u kaznenoj grani sudovanja riješeno manje predmeta od
zaprimljenih.
Najveći dio u ukupnom broju primljenih predmeta odnosi se na
zemljišnoknjižne predmete (61 posto), slijede ovršni predmeti,
građanski parnični i ostali predmeti, a najmanji udio u ukupnom
broju primljenih predmeta odnosi se na predmete stečaja
potrošača, što je nova kategorija predmeta.
Struktura neriješenih predmeta pokazuje da je na općinskim
sudovima, na kraju 2016. u ukupnom broju neriješenih predmeta
najveći udio građanskih parničnih predmeta (43 posto).
Indikator CR (stopa rješavanja) pokazuje kako postoji tendencija
smanjenja broja neriješenih starijih predmeta na sudu u području
parničnih, ovršnih, lakših izvanparničnih i predmeta mirenja.
Naime, kod svih tih vrsta predmeta bilježi se stopa rješavanja
preko 100 posto, što znači da su općinski sudovi bili u stanju
riješiti priljev predmeta i ”zahvatiti” predmete koji su u sudu
zaprimljeni u prethodnom razdoblju.
Kod zemljišnoknjižnih, izvanparničnih, ostavinskih predmeta,
stečaja potrošača i kaznenih predmeta indikator je nešto
niži te ukazuje na činjenicu da se rješava manje takvih predmeta
nego što je zaprimljeno pa se u tim vrstama onda povećava broj
neriješenih predmeta, što znači da kada sud ne uspijeva riješiti
priljev, akumulira zaostatke.
Istovremeno, indikator DT (pokazatelj vremena rješavanja
predmeta) ukazuje kako je općinskim sudovima potrebno najviše
dana za rješavanje kaznenih predmeta, za koje je potrebno
prosječno 530 dana, dok je najmanje dana potrebno za rješavanje
zemljišnoknjižnih predmeta (32 dana).
Indikator DT kod novih predmeta stečaja potrošača je 1846 dana,
što ukazuje da postoji problem s protokom tih predmeta na
sudovima pa će sudovima uz postojeći tempo rješavanja ovih
predmeta trebati 1846 dana za rješavanje predmeta koji su
trenutno u radu.
Za osnovne vrste predmeta koje rješavaju općinski sudovi –
građanske, parnične i kaznene, u odnosu na prethodnu godinu
bilježi se blago povećanje vremena potrebnog za rješavanje
građanskih parničnih predmeta s 378 na 385 dana dok je kod
kaznenih predmeta zabilježeno povećanje vremena potrebnog za
rješavanje s 278 na 284 dana.
Ako se u razmatranje uzmu samo tzv. osnovni kazneni predmeti,
prosječno vrijeme potrebno za njihovo rješavanje u 2016. je
530 dana. Naime, predmeti izvanraspravnog i optužnog vijeća su
predmeti vezani na osnovni kazneni predmet, a u njima se odlučuje
o potvrđivanju optužnice te drugim stvarima iz nadležnosti
optužnih vijeća.
