Od anoreksije, bulimije i nespecifičnih poremećaja hranjenja u Hrvatskoj boluje više od 40 tisuća osoba, većinom djevojčica i mladih žena u dobi od 12 do 30 godina
Od anoreksije, bulimije i nespecifičnih poremećaja
hranjenja u Hrvatskoj boluje više od 40 tisuća osoba, većinom
djevojčica i mladih žena u dobi od 12 do 30 godina.
Dnevna bolnica za poremećaje prehrane u Psihijatrijskoj
bolnici Sveti Ivan u zagrebačkom Jankomiru i Centar za poremećaje
hranjenja BEA upozoravaju da su mladi sve ugroženiji poremećajima
hranjenja. Naime, mnogobrojna istraživanja pokazuju da
mlade djevojke i mladići sve ranije odlaze na dijetu jer su
nezadovoljni svojom tjelesnom masom. Procjenjuje se da je svojom
težinom nezadovoljno oko 40 posto dječaka i 50 posto djevojčica u
dobi od 15 godina. Njihov broj iz godine u godinu raste.
“Poremećaj hranjenja je psihički problem s visokom
smrtnošću i teškim tjelesnim posljedicama, pogotovo kod
adolescentica. Taj poremećaj prate i mnogobrojne predrasude, a
njegovim je posljedicama pogođena i cijela pacijentova obitelj.
Budući da broj pacijenata raste, poremećaj hranjenja predstavlja
ozbiljan javnozdravstveni problem”, ističe
psihijatar Hrvoje Handl, voditelj Dnevne bolnice za poremećaje
prehrane u Psihijatrijskoj bolnici Sveti Ivan, jedine dnevne
bolnice za liječenje oboljelih od anoreksije, bulimije i
nespecifičnih poremećaja hranjenja u Hrvatskoj.
Osobama
s poremećajem hranjenja i njihovim obiteljima
nerijetko je prva adresa na koju se javljaju, Centar za
poremećaje hranjenja BEA. Tamo se mogu uključiti u savjetovalište
te edukativne radionice.
“Svakodnevni nam rad otkriva da su mladi pod sve
većim pritiskom zbog fizičkog izgleda. Zbog toga je iznimno bitno
raditi na osvješćivanju mladih o poremećajima hranjenja i
njihovim posljedicama”, ističe mr. sc. Jelena
Balabanić Mavrović iz Centra BEA.
Velik broj poremećaja hranjenja ishodište ima u dijeti.
Mladi se kako bi bili što sličniji idealima ljepote koje
nameću mediji, često odlučuju za odlazak na dijetu. Međutim,
odlazak na dijetu nije bezazlen i dijete mogu biti izrazito
štetne.
“Odlazak na bilo koju vrstu stroge dijete kod
mladih adolescentica povećava rizik od razvoja poremećaja
hranjenja 18 puta. Dijeta je jedan nametnuti režim koji zahtijeva
od osobe veliku samokontrolu. Svaka dijeta uvijek ima barem
jednu, ako ne i više “zabranjenih namirnica” koje osoba ne bi
smjela konzumirati. Upravo je to ono što često izaziva suprotan
efekt. Osoba ima veliku želju konzumirati upravo tu namirnicu ili
količinu hrane, a kada prekrši pravilo, osjeća se krivom i
neuspješnom. To kod nekih psihički ranjivih pojedinaca otvara
Pandorinu kutiju: osoba ima potrebu poništiti povraćanjem ili
pretjeranim vježbanjem unesenu hranu ili količinu hrane te se
može razviti bulimija. Ako pak osoba pak “uspješno” provodi
dijetu, može postati pothranjena te nastupa
anoreksija”, pojašnjava nutricionistica Maja
Žanko iz Centra BEA.
U Dnevnoj bolnici za poremećaje prehrane u Psihijatrijskoj
bolnici Sveti Ivan liječe se punoljetne osobe, pa najmlađe
pacijentice dolaze već s 18 godina. Program u koji se uključuju,
traje između tri i šest mjeseci, a obuhvaća terapijske
sadržaje svakog radnog dana u tjednu. Kako bi se osoba uspješno
izliječila, s njom radi multidisciplinarni tim od osam stručnjaka
– od psihoterapeuta do kuhara.
