Pozitivan trend ostvaren od 2011., kad se počeo primjenjivati Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa, zaustavljen je 2014. s 308 poginulih, u 2015. poginulo je 348 osoba, a u 2016
Dugogodišnji pozitivan trend smanjenja poginulih osoba u prometu
prekinut je 2014. godine, dok je stanje u 2015. značajno
pogoršano pa struka predlaže da se konačno realiziraju mjere iz
Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje do
2020., posebice sustav hitne helikopterske medicinske pomoći koji
bi, smatraju, bitno doprinjeo smanjenju poginulih u prometu.
Hrvatska se po broju poginulih vratila na razinu iz 2014., rečeno
je na okruglom stolu o sigurnosti cestovnog prometa u
organizaciji Udruge sigurnost u prometu i Fakulteta prometnih
znanosti.
Tajnik Udruge Georg Davor Lisicin rekao je novinarima da bi ih to
trebalo motivirati da poduzmu dodatne aktivnosti i realiziraju
još neostvarene mjere iz Nacionalnog programa, posebice mjeru
uspostavljanja sustava hitne helikopterske medicinske pomoći koja
bi unutar “zlatnog sata” zbrinula sve smrtno ugrožene osobe,
uključujući i stradale u prometnim nesrećama.
To bi značajno doprinijelo smanjenju poginulih jer podaci
Svjetske zdravstvene organizacije govore da je šansa za
preživljavanje teško životno ugroženih osoba 30 posto viša, ako
sustav funkcionira i ako ih se zbrinjava unutar 60 minuta, rekao
je Lisicin, iznijevši podatak po kojem je lani u Hrvatskoj u
prijevozu i u 30 dana u bolnici umrlo 37 posto od ukupnog broja
smrtno stradalih.
U odnosu na Europsku uniju Hrvatska se uvijek nalazi na trećem
ili četvrtom mjestu odzada, čak kad je ostvarivala vrlo pozitivne
trendove. Tako su u 2016. u Hrvatskoj bila 72 poginula na milijun
ljudi, dok europski prosjek čine 52 poginula na milijun ljudi. U
Velikoj Britaniji i Švedskoj na milijun ljudi u prometu pogine
manje od 30 ljudi, rekao je Lisicin.
Društvena šteta uzrokovana prometnim nesrećama kreće se na razini
od 2,6 posto BDP-a, što kaže Lisicin iznosi oko osam milijardi
kuna godišnje.
