Grad Zadar kao investitor planira izraditi Reciklažna dvorišta na lokacijama Gaženica, Diklo i mobilno reciklažno dvorište koje se ciklički postavlja prema unaprijed definiranom rasporedu.
S obzirom na nepripremljenu dokumentaciju HSLS smatra da se sa
takvim projektima kasni, pa vezano za reciklažna dvorišta koja se
planiraju može se zaključiti kako je njihova izgradnja u skladu s
Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13). Iz
članka se također može zaključiti kako je po predviđenim sadržaju
usklađeno s Pravilnikom o gospodarenju otpadom.
Cijena se isto tako može ocijeniti prihvatljivom, navode u
priopćenju kojega prenosimo u nastavku:
”Ono na što upozoravamo je činjenica kako će se ostatna količina
komunalnog otpada u budućem Centru za gospodarenje otpadom (CGO)
naplaćivati po količini. Iskustva govore kako reciklažna
dvorišta, a niti zeleni otoci neće u bitnom smanjiti
ostatnu količinu otpada koja će se upućivati na CGO. Zbog toga
treba modificirati postojeći način prikupljanja otpada u Zadru te
ga prilagoditi za odvoz na spomenuti CGO. Postojeći način polazi
od načela prikupljanja na kućnom pragu i to papira i plastike u
zasebne vreće te ostatnog komunalnog otpada u posebnu
kantu/kontejner. Da bi se racionalizirali troškovi prikupljanja i
odvoza odnosno zbrinjavanja, treba razmisliti da se sustav
promjeni na način da se na kućnom pragu uz zadržavanje zelenih
otoka, omogući:
– U jednu posudu ili vreću se stavlja sav reciklabilni
otpad koji svakodnevno nastaje u kućanstvima (papir, karton,
plastika, MET ambalaža)
– U drugu vreću/posudu se stavlja ostatni komunalni otpad
koji će se odvoziti u CGO
Na ovaj način će se maksimalno smanjiti količine za odvoz u CGO a
time bi računi građanima trebali biti i manji.
Ono što je bitno, za ovaj reciklabilni otpad je nužno izgraditi
jednostavnu sortirnicu gdje će se iz otpada ukloniti nečistoće
kako bi se mogao prodati na tržištu sekundarnih sirovina.
Iskustva su takva da i odvojeno prikupljeni otpad sadržava 10-50%
nečistoća zbog čega nema ili ima vrlo slabu tržišnu vrijednost.
Od prodaje sekundarnih sirovina, Grad Zadar može održavati svoj
sustav gospodarenja otpadom i učiniti ga maksimalno priuštivim
građanima. Za bio otpad (kuhinjski i zeleni otpad) treba
razmotriti podjelu kućnih kompostera kućanstvima koja imaju
okućnice. Time će se dodatno smanjiti ukupne količine otpada
prema budućem CGO-u.
Ovo su načelni prijedlozi koje HSLS Grada Zadra predlaže za
nadogradnju postojećeg sustava gospodarenja otpadom.
Prijedloge će biti moguće konkretizirati kroz Plan
gospodarenja otpadom koji će Grad Zadar (treba) izraditi i
uskladi s novim nacionalnim Planom.
Predsjednica ogranka HSLS Grad Zadar
Marina Marić univ.spec.admin.publ”
