Veliko je zanimanje u našoj zemlji izazvala energetska obnova stambenih zgrada. Stiglo je 750 projektnih prijedloga od kojih je odobreno 616. Najviše projekata stiglo je iz Rijeke, 128. Iz Zadra je stiglo 14 prijava.
U iduće dvije godine u energetsku obnovu višestambenih zgrada u
Hrvatskoj bit će uloženo preko milijardu kuna, od čega 629
milijuna kuna iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija,
temeljem natječaja koji je krajem listopada raspisalo
Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, nakon čega je
odobreno 616 projekata.
Rezultati natječaja predstavljeni su u utorak u Banskim dvorima,
a u uvodnom je dijelu nazočio premijer Andrej Plenković, koji
ističe kako će korist biti smanjenje troškova za energiju,
smanjenje CO2 i poticanje građevinskog sektora. “Mislim da ćemo
imati multiplicirajuće učinke tog jako dobrog projekta koji ima
vrlo konkretan, opipljiv učinak za naše građane”, rekao je.
Natječaj je završen krajem siječnja, a temeljem 648 prijava
prihvaćeno je 616 projekta koji su imali svu potrebnu
dokumentaciju. Iznos od 629 milijuna kuna, ističe premijer, veći
je od cjelokupne alokacije sredstava za tu svrhu za financijsko
razdoblje 2014.-2020. godina, koja iznosi 70 milijuna eura.
Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Gabrijela Žalac i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja
Lovro Kuščević istaknuli su važnost iznimnog interesa građana,
čime je značajno povećano korištenje alociranih sredstava iz
fonda EU-a.
Ministarstvo graditeljstva sufinancirat će 60 posto odobrenog
projekta, a suvlasnici zgrada 40 posto, što znači da će se u te
zgrade u idućih dvije godine investirati preko milijardu kuna.
Projekti obuhvaćaju više od 17.000 kućanstava
“Svi znamo koliko će to značiti za energetsku uštedu, za razvoj
hrvatskog građevinskog sektora i smanjenje CO2. I ne manje bitno,
poljepšat će se vizure naših gradova, naselja i sela”, ističe
Kuščević.
Ovi alocirani projekti, navodi ministar, obuhvaćaju 1,4 milijuna
četvornih metara stambene površine, odnosno više od 17.000
kućanstava. Prosječna starost zgrada je 50 godina, a nakon
zahvata očekuje se energetska ušteda od 66,8 posto i smanjenje
CO2 za 20.500 tona. Najčešći energetski razredi zgrada za koje su
alocirana sredstva su D i E.
Najviše je projekata zaprimljeno iz Rijeke (128), slijede Zagreb
(80), Split (30) te Osijek (27), Pula (25) i Zadar (14). Najveća
je višestambena zgrada koja će se obnavljati u Velikoj Gorici, a
alocirani iznos za nju je 15 milijuna kuna.
“To nije kraj naših programa energetske obnove”, ističe Kuščević
i navodi da se 20. veljače zatvara natječaj za odgojno-obrazovne
ustanove, za što je alocirano 152 milijuna kuna.
Najavio je da će do kraja mjeseca Vlada usvojiti program za
energetsku obnovu zgrada javnog sektora (škole, đački i
studentski domovi i bolnice) za koji je Ministarstvo regionalnog
razvoja osiguralo 211 milijuna eura.
