Za potrebe Centra u suradnji s Ministarstvom obrane planira se i nabava broda za podvodna istraživanja
Ministar kulture Božo Biškupić danas je u kompleksu crkve i samostana Sv. Nikole u Zadru svečano otvorio Međunarodni centar za podvodnu arehologiju, u sklopu kojeg je uređena konzervatorsko-restauratorska radionica, laboratorij, dormitorij, učionica za predavanja te uredi. U kompleksu će biti i Muzej podvodne arheologije i edukacijski centar, a u planu je i obnova crkve Sv. Nikole, zvonika te ostataka kompleksa.
Otvaranju su nazočili brojni politički i kulturni djelatnici (Foto: Marin Gospić)
Centar u čije je uređenje uloženo 6,5 milijuna kuna, u sastavu je Hrvatskoga restauratorskog zavoda, pružat će mogućnost prikupljanja i konzervatorsko-restauratorske obrade podvodnih arheoloških nalaza te studijsko proučavanje. Plan je da se Centar poveže s nizom drugih znanstvenih ustanova kao što su centri u Marseilleu, Bodrumu i Ostiji.
Prije svečanog čina otvaranja Centra, ministar Biškupić rekao je da se u Hrvatskoj već 40 godina organiziraju podvodna arheološka istraživanja, zahvaljujući i velikom bogatsvu nalazišta na cijelom području hrvatskog dijela Jadrana:
– U hrvatskom je podmorju evidentirano čak 400 lokaliteta. Više od stotinu ih je registrirano i upisano u Registar hrvatske kulturne baštine, a svega sedam je zaštićeno mrežama. Upravo zato Ministarstvo kulture stalno nastoji raditi na projektima zaštite ovih vrijednih nalazišta, a zadarski Centar novi je korak u realizaciji tog plana, naglasio je Biškupić te dodao da Hrvatska konačno ima Centar koji će provoditi i koordinirati različite aktivnosti podvodnih arheoloških istraživanja, zaštitu lokaliteta, njihovo prezentiranje, edukaciju itd.
Komu će pripasti Apoksiomen?
Gradonačelnik Kolega i ovaj je put naglasio kako bi Zadar mogao
dostojno prezentirati antičku skulpturu
Apoksiomena. No, ministar Biškupić rekao je da će ipak presuditi
natječaj. Naime, četiri grada – Zadar, Lošin, Rijeka i Zagreb,
kandidiraju za buduću stalnu adresu spomenute brončane skulpture.
– Ipak, moram naglasiti da je trenutačni trend u svijetu da pronađeni
eksponat ostaje na području gdje je pronađen, rekao je Biškupić, što su
neki od okupljenih ispod glasa “preveli” da će Apoksiomen
najvjerojatnije pripasti Lošinju
Biškupić je ovom prigodom najavio i uspostavljanje suradnje Centra za podvodnu arheologiju s UNESCO-om.
– Već smo ranije predložili da Centar postane UNESCO-va ustanova 2. kategorije. Početkom rujna održat će se ministarska konferencija pod pokroviteljstvom UNESCO-a kojoj će nazočiti ministri kulture iz više europskih zemalja, a taj će prijedlog tada biti razmotren, rekao Biškupić.
S obizirom da je u Centru uređen i smještaj za arheologe, on će postati i mjesto na kojem će se susretati i surađivati europski stručnjaci.
Za potrebe Centra u suradnji s Ministarstvom obrane planira se i nabava broda za podvodna istraživanja.
Ministar kulture danas je u pratnji zadarskog gradonačelnika Živka Kolege posjetio u gradilište Muzeja antičkog stakla u Zadru te izrazio zadovoljstvo dinamikom izvođenja radova.
Gradonačelnik dr. Živko Kolega rekao je da će se postojanje i rad Centra brzo odraziti na kulturne i razvojne dosege Zadra i zadarske županije te se posebno zahvalio ministru Biškupiću rekavši kako suradnja Grada i Ministarstva nikada kao u zadnje tri godine nije bila ovako kvalitetna.
Dr. Ferdinand Meder iz Hrvatskog konzervatorskog zavoda istaknuo je da je Zadar bio logičan izbor za otvaranje Centra, budući da su upravo na širem području zadarskog akvatorija otkrivena značajna arheološka nalazišta od antičkog doba pa do 2. svjetskog rata.
Svečanosti su nazočili i predstavnici Grada Zadra predvođeni gradonačelnikom Živkom Kolegom i dogradonačelnicima Draženom Grgurovićem i Radom Škaricom, župan zadarski Ivo Grbić i dožupan Stipe Zrilić, ministri Božidar Kalmeta i Ana Lovrin, saborski zastupnici, nadbiskup zadarski mons. Ivan Prenđa te brojni drugi kulturni i politički djelatnici Zadra i Zadarske županije.
Ipak, mnogi su se zapitali zbog čega na otvaranju nije riječ-dvije rekao i poznati i priznati zadarski hidroarheolog Smiljan Gluščević, koji je gotovo cijeli svoj radni vijek posvetio realizaciji Centra.
