Osobe koje će obavljati posao, u načelu, nadzora i osiguranja poslovnih informacija u komunikacijskim sustavima već su zaposlene u tim lokalnim samoupravama, tvrdi glasnogovornik Vlade RH Zlatko Mehun.
Zakon o informacijskoj sigurnosti omogućit će tajnim službama nadzor i državnih službi i jedinica lokalne uprave, a informatičari koji će ga provoditi bit će praktički njihovi agenti.
Nadzor (Foto: Vjekoslav Skledar/CROPIX)
Nakon najave o zapšljavanju 500 novih činovnika u državnim tijelima i jedinicama lokalne te područne samouprave, predstavnici državnih institucija tvrde da tomu baš neće biti tako.
Osobe koje će obavljati posao, u načelu, nadzora i osiguranja poslovnih informacija u komunikacijskim sustavima već su zaposlene u tim lokalnim samoupravama, tvrdi glasnogovornik Vlade RH Zlatko Mehun.
“Za taj posao angažirat ćemo informatičke stručnjake koji već rade u tim državnim tijelima i jedinicama lokalne samouprave, što i proizlazi iz netom donesenog Pravilnika o kriterijima za ustrojavanje radnih mjesta savjetnika za informacijsku sigurnost. Jer, oni će morati imati barem dvije godine radnog iskustva u tim istim tijelima ili pravnim osobama”, rekao je Mehun za Slobodnu Dalmaciju.
Da kadrovske inflacije, kada je riječ o konačnom uvođenju u praksu Zakona o informativnoj sigurnosti, u državnoj službi nema potvrdio je i dosadašnji savjetnik Predsjednika RH za obranu Vlatko Cvrtila.
No Slobodna iz drugih izvora saznaje kako Ured vijeća za nacionalnu sigurnost, koji je zadužen za provedbu tog Zakona, još nije donio pet standardizacijskih pravilnika bez kojih je novi zakon nepredvidiv. Riječ je o pravilnicima: za sigurnosnu provjeru, fizičku sigurnost, sigurnost podataka, organizaciju i upravljanje područjem sigurnosti informacijskih sustava, te sigurnost poslovne suradnje.
Ali problem s navedenim zakonom mogao bi biti druge naravi!
Naime, njime jača represija koja uspostavlja do sada neviđen oblik kontrole. Riječ je o novoj formi komunikacije i manipuliranja poslovnim informacijama. Uz to, i dalje ostaje nejasno hoće li se zakon odnositi samo na, primjerice, nadzor elektronske pošte, ili se također po potrebi može protegnuti na klasičnu, onu u kuvertama.
O sličnim pitanjima se govorilo još prošle godine kada je uz Zakon o informativnoj sigurnosti donesen i kontroverzni Zakon o tajnosti podataka, koji utvrđuje tko smije kojoj informaciji dati neki od četiriju stupnjeva tajnosti. No o tom zakonu se nije previše raspravljalo i vrlo je brzo donesen.
Zakon o informacijskoj sigurnosti, pak, razrađuje praktičnu zaštitu podataka već klasificiranih prema tajnosti, a nju će odsada moći određivati izuzetno veliki broj državnih činovnika. Čak i u slučajevima kada to neće biti potrebno, ali i kada se to ne bude smjelo, piše Slobodna Dalmacija.
