Oko 40 posto stanovništva, od današnjih 6,5 milijardi ljudi, bit će pogođeno otapanjem ledenjaka u Aziji, jer snijeg i led s Himalaje pomaže regulaciji riječnih tokova i natapanju od Kine do Indije
Porast razine mora od samo jednog metra, kao posljedica zagrijavanja oceana i otapanja ledenjaka, mogao bi izazvati štete od gotovo 950 milijardi dolara, a 145 milijuna ljudi mogle bi ugroziti poplave, nimalo »ružičaste« su prognoze ekipe stručnjaka u arktičkim polarnim stanicama.
U izvješću globalnog pregleda za led i snijeg, stručnjaci Ujedinjenih naroda upozoravaju da se općenito smanjuju ledenjaci od Himalaje do Alpa, a zagrijava permafrost (trajno zaleđeni sloj Zemlje) od Aljaske do Sibira, dok snježne padaline postaju sve neizvjesnije u mnogim regijama. Stoga će se klimatske promjene, za koje su izravno odgovorni staklenički plinovi što se razvijaju izgaranjem fosilnih goriva, osjetiti vrlo daleko od polarnih regija ili visokih planinskih područja.
»Sudbina snijega u svijetu i ledenih površina, kao rezultat klimatskih promjena, trebala bi zabrinuti svako ministarstvo, svaki upravni odbor i svaki dnevni boravak diljem svijeta«, istaknuo je još prošle godine Achim Steiner, voditelj UN-ova programa za okoliš u izvješću od opširnih 238 stranica. »Otkrića su relevantna za područja od Berlina do Brazilije, od Pekinga do Bostona«, dodaje Steiner.
Oko 40 posto stanovništva, od današnjih 6,5 milijardi ljudi, bit će pogođeno otapanjem ledenjaka u Aziji, jer snijeg i led s Himalaje pomaže regulaciji riječnih tokova i natapanju od Kine do Indije. Porast razine mora od samo jednog metra, kao posljedica zagrijavanja oceana i otapanja ledenjaka, mogao bi izazvati štete od gotovo 950 milijardi dolara, a 145 milijuna ljudi mogle bi ugroziti poplave.
Oceani su narasli za gotovo 20 centimetara od prošlog stoljeća, a UN-ove studije prognoziraju dalji rast od 18 do 59 centimetara do 2100. godine. Najteže će biti pogođena Azija zbog podizanja razine mora, poglavito Bangladeš jer je smješten na niskoj nadmorskoj visini.
Izvješće također navodi da postoje velike neizvjesnosti o sudbini leda na Grenlandu i Antarktiku, područjima koja su najveće svjetske zalihe svježe vode. Grenland, naime, ima dovoljno leda da podigne razinu mora do sedam metara, a mnogo veći Antarktik može je podići za 60 metara.
Nadalje, sve manje snijega pada u mnogim područjima, pa je tako pad snježnih padalina iznosio oko 1,3 posto po desetljeću od šezdesetih godina na sjevernoj hemisferi.
Porast temperature od samo jednog stupnja Celzijeva mogao bi za 150 metara podići granicu do koje dopire snijeg u planinskim područjima, što ugrožava skijališta i zimski turizam. Osim toga, izvješće navodi da porast temperatura »još uvijek nije rezultirao topljenjem permafrosta (trajno zaleđenog sloja Zemlje). Međutim, količina metana koji se otpušta iz permafrosta u Sibiru možda je već pet puta veća nego što se prije pretpostavljalo, piše u izvješću o metanu koji je snažan staklenički plin u velikim količinama prisutan u permafrostu.
Među prednostima koje donosi otapanje leda jest ta što će sjeverna morska ruta uz obalu Rusije biti otvorena 120 dana godišnje do 2100. godine, dok je danas to moguće tijekom 30 dana. Naime, otapanjem arktičkoga leda mogao bi se, prema nekim procjenama, u idućih deset godina otvoriti prolaz za brodove između Atlantskog i Tihog oceana, pa bi tako globalno zagrijavanje na sjeveru, koje ugrožava staništa polarnih medvjeda, irvasa i drugih životinjskih i biljnih vrsta, brodovlasnicima moglo donijeti dobit.
Istraživanja Ujedinjenih naroda predviđaju da bi Arktik mogao ostati posve bez leda u ljeto 2080. godine, a polarni prolaz, koji je dosad bio zatvoren, mogao bi početi konkurirati Panamskom i Sueskom kanalu. S druge strane Arktika, Sjeverozapadnom prolazu, morskom putu između Atlantskog i Tihog oceana uz sjevernu obalu Sjeverne Amerike, trebat će više vremena da se otopi.
No, čak i uz topljenje leda trebat će milijarde dolara kako bi se otvorili pomorski putevi. Svein Tveitdal, direktor UN-ova polarnog centra kaže da zato mora postojati strategija održivog razvoja za Arktik .
Novi će polarni putevi skratiti put za približno 4000 nautičkih milja od Europe do Dalekog istoka u usporedbi s putem kroz Panamski ili Sueski kanal, dok bi put sjeverno od Kanade mogao biti skraćen za 6000 nautičkih milja za supertankere koji su se iz Venezuele uputili u Japan.
Ipak te optimistične najave o smanjenju plovnog puta nikako ne umanjuju zaključak da čovječanstvo sebi ne može priuštiti samo da razglaba o klimatskim promjenama, već hitno mora djelovati.
