Od dolaska prvih afričkih robova 1619. godine na obale britanske kolonije Virginije pa do izbora Baracka Obame u Bijelu kuću, američki su crnci prošli tešku bitku za jednopravnost
Donosimo glavne datume borbe za emancipaciju američkih crnaca.
– 1862. – Republikanski predsjednik i abolicionist Abraham Lincoln emancipira crnce u konfederalnim državama američkog Juga. Nakon Lincolnove pobjede na predsjedničkim izborima 1860. države Juga odlučile su se odcijepiti. Dolazi do građanskog rata između Sjevera i Juga, koji završava pobjedom Sjevera.
– 1865. – 13. amandman Ustava abolira ropstvo. Osam od dvanaest prvih američkih predsjednika imali su robove.
– 1868. – 13. amandman Ustava: svaka osoba rođena u SAD-a je američki državljanin i ima sva prava po zakonu.
– 1896. – Odluka Vrhovnog suda kojom se legalizira segregacija (“odvojeni ali jednaki”) i legaliziraju diskriminatorni zakoni južnih država. Crnci postaju žrtve nasilja, posebice rasističkih skupina poput Ku Klux Klana.
– 1945. – General Dwight Eisehower po prvi puta integrira crnačke postrojbe u vojsku SAD-a.
– 1949. – Desegregacija američke vojske nakon predsjedničkog ukaza.
– 1954. – Vrhovni sud zabranjuje segregaciju u školama.
– 1955. – Crnkinja Rosa Parks uhićena je nakon što je odbila svoje mjesto u autobusu prepustiti bijelcu. Borac za ljudska prava Martin Luther King pokreće bojkot autobusa u Montgomeryu u Alabami.
– 1957. – Zakon o građanskom pravu koji štiti pravo glasa crnaca.
– 1960. – Novi zakon o građanskom pravu, koji se odnosi na pravo glasa crnaca i kažnjavanje određenih rasističkih zločina.
– 1961. – “Putovanje slobode” antirastističkih pobornika na jugu.
– 1963. – “Sanjao sam…”: povijesni govor Martina Luthera Kinga pred oko 200.000 osoba u Washingtonu, koji govori o Americi bez rasizma. U Birminghamu u Alabami u eksploziji bombe u jednoj crkvi poginule su četiri crne djevojčice.
– 1964. – Martin Luther King dobio je Nobelovu nagradu za mir.
– 1965. – Snage reda napadaju antirastističke pobornike u Selmi u Alabami. Predsjednik Lyndon Johnson određuje načela pozitivne diskriminacije, kako bi potaknuo zapošljavanje pripadnika manjina i potpisuje zakon o glasačkom pravu.
– 1968. – Ubojstvo Martina Luthera Kinga, neredi u 125 gradova, dva crna američka sportaša na Olimpijskim igrama u Meksiku dižu šake u zrak kao znak potpore militantnoj skupini za zaštitu prava crnaca Crni panteri.
– 1986. – Treći ponedjeljak u siječnju, posvećen Martinu Luther Kingu, postaje praznik.
– 1989. – General Colin Powell postaje prvi afro-amerikanac imenovan na mjesto zapovjednika glavnog stožera američke vojske. On će također postati i prvi crnac na mjestu državnog tajnika. Na taj ga je položaj 2000. imenovao predsjednik George W. Bush.
– 1992. – Rasistički nemiri u Los Angelesu u kojima je poginulo 59 osoba. Neredi su izbili nakon što su četiri policajca bijelca pretukla crnca Rodneya Kinga.
– 1995. – Više od 800.000 crnaca okupilo se ispred Bijele kuće, označavajući dan “okajanja i pomirenja”. “Marš milijuna” najveći ikad održan skup američkih crnaca ikada organizirao je Louis Farrakhan, kontoverzni glas crnačke zajednice.
– 2008. – Barack Obama, dijete crnca iz Kenije i bijele Amerikanke, postaje prvi crni predsjednik Amerike. U Bijelu kuću do sada nikada nije ušao predsjednik koji nije bio bijelac.
