Riječ je o otpadu koji je dosad uglavnom nepotrebno zatrpavao odlagališta, a može se korisno upotrijebiti za proizvodnju bioplina i raznih korisnih proizvoda
Prema novoj, nedavno usvojenoj direktivi Europske unije biološki otpad se više neće smjeti odlagati na deponije bez prethodne obrade, čemu će se postupno morati prilagoditi i Hrvatska, piše Vjesnik
Riječ je o otpadu koji je dosad uglavnom nepotrebno zatrpavao odlagališta, a može se korisno upotrijebiti za proizvodnju bioplina i raznih korisnih proizvoda. Osim toga, raspadanjem neobrađenog biootpada na deponijima nastajale su velike količine metana, plina koji također potiče globalnog zagrijavanje i klimatske promjene.
Zato je europskom direktivom predviđeno da se povećavanjem odvojenog prikupljanja i korištenja biološkog otpada njegova količina smanji na samo 35 posto današnje. Tome će se postupno morati prilagoditi i Hrvatska, a Nikola Ružinski, državni tajnik za zaštitu okoliša u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, očekuje da ćemo za desetak godina (o roku ćemo morati pregovarati s EU-om) količinu biološkog otpada uspjeti smanjiti na 35 posto sadašnjih količina.
To, međutim, ne znači da će se biološki otpad, kako neki nepotrebno strahuju, morati skupljati u odvojene kante ili vrećice u kućama i stanovima jer bi to stvaralo prevelike poteškoće i, posebice ljeti, neugodne mirise. Predviđeno je da se biološki otpad iz kućanstava od ostaloga komunalnog otpada odvaja i obrađuje u budućim županijskim, odnosno regionalnim centrima za gospodarenje otpadom, a dio će se koristiti kao gorivo za proizvodnju električne energije, kaže Ružinski.
Biološki otpad sa zelenih površina će se u gradovima uglavnom kompostirati, a u manjim mjestima koristiti kao gorivo za grijanje i kuhanje. Postupno će se razviti i sustav za odvojeno prikupljanje tog otpada iz hrane iz restorana, hotela, bolnica i drugih mjesta gdje nastaju veće količine.
Skupljat će se u posebne male rashladne kontejnere (da se izbjegnu neugodni mirisi) kakve već proizvode i hrvatske tvrtke. Tako prikupljen otpad, kao i otpad iz klaonica, ići će na obradu u za to specijalizirane tvrtke kao što je sesvetska Agroproteinka, najveći hrvatski prerađivač nusproizvoda životinjskog podrijetla i ostalog otpada životinjskog podrijetla. U postrojenjima te tvrtke već završavaju ostaci iz klaonica, uginule životinje i drugi životinjski ostaci kao i ostaci hrane iz restorana te hrana iz trgovina kojoj je istekao rok, kaže predsjednik Uprave Agroproteinke Ivica Grlić. Obradom tih ostataka može se dobiti bioplin za proizvodnju energije, biognojivo, tehnička mast za proizvodnju biodizela i toplinske energije, mesno koštano brašno, kompost te stočna hrana i hrana za kućne ljubimce.
Od otpada do bioplina za proizvodnju struje
Svake godine u Agroproteinki skupe oko 80.000 tona biološkog otpada životinjskog podrijetla, što sljedeće godine namjeravaju povećati za još 30.000 tona jer će im proraditi postrojenje snage tri megavata u kojem će bioplin koristiti za proizvodnju struje koju će prodavati HEP-u. To će biti još jedan obnovljivi izvor energije, napominje predsjednik Uprave Agroproteinke.
Matulović-Dropulić: Moramo iskoristiti sve što može biti sirovina ili energent
Hrvatska je ozbiljno krenula i u uspostavljanje sustava gospodarenja biološkim otpadom, jer treba iskoristiti sve što može biti korisna sirovina ili energent, kaže ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marina Matulović-Dropulić. U suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, počeli su raditi studije izgradnje postrojenja za proizvodnju i korištenje bioplina na farmama.
Dio novca će se osigurati iz europskih fondova, dio iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a ostalo će uložiti vlasnici. Budući da je riječ o obnovljivim izvorima energije, HEP bi preuzimao svu tako proizvedenu struju pa ministrica očekuje da će taj dio posla biti gotov do kraja ove godine.
Građani ne moraju strahovati da će u stanovima ili kućama morati držati posebne kante ili vrećice za odvojeno prikupljanje takvog otpada, jer će se on iz kućnoga komunalnog otpada odvajati u budućim centrima za gospodarenje otpadom, kaže ministrica.
