Posljednji isprćaja akademika Kolumbića biti će u utorak 3. ožujka u 12 sati na gradskom groblju u Zadru
Dana 1. ožujka 2009. u Zadru je preminuo akademik Nikica Kolumbić, filolog i književni povjesničar, redoviti član Hrvatske Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za filološke znanosti, objavljeno je iz HAZU.
Nikica Kolumbić rodio se 6. listopada 1930. u Zagrebu. Osnovnu školu polazio je u Hvaru, gimnaziju završio u Splitu, a Filozofski fakultet u Zagrebu. Doktorirao je na Filozofskom fakultetu u Zadru. Radio je na Pedagoškoj akademiji i Filozofskom fakultetu u Zadru, gdje je od 1979. godine bio redoviti profesor starije hrvatske književnosti, a umirovljen je u listopadu 2001. godine.
U razdoblju od 1983. do 1985. te od 1994. do 1997. bio je dekan Fakulteta. Pored svoga glavnog predmeta – Starije hrvatske književnosti – prof. Kolumbić je na Filozofskom fakultetu i Pedagoškoj akademiji, prema potrebi, predavao još desetak predmeta (Teorija književnosti, Stilistika, Kultura jezičnog izraza, Metodika nastave materinskog jezika, Dječja književnost, Radio, televizija i film, Turistička kultura, Osnove filmske umjetnosti).
Objavio je 8 knjiga, oko 60 znanstvenih radova (rasprave, studije i nova građa) te oko 60 priloga u časopisima, zbornicima i knjigama. Znanstvenim i stručnim opusom Kolumbić se predstavio kao literarni historičar koji je svoje teze gradio na osnovi brižljivo proučene građe i čvrstih argumenata.
Najvažniji su dio Kolumbićeva znanstvenog rada njegove rasprave o srednjovjekovnoj poeziji i drami, počevši od doktorske disertacije pa sve do radova izesenih u objavljenih u “Danima hvarskog kazališta” (npr. o razvoju hrvatske srednjovjekovne drame, o izvorima hvarskoj “Robinji”, o Gundulićevim dramama i dr.). Posebno područje u radu akademika Kolumbića predstavlja bavljenje piscima i djelima od 16. do l8. stoljeća, kao što su npr. razmatranja o Zoranićevim “Planinama”, o Lucićevoj “Robinji, o djelima M. Pelegrinovića i P. Hektorovića, o usporedbi jedne Boccaccciove novele i Držićeva “Dunda Maroja”, o Vitezoviću, o Vetranoviću i dr. Nikola Kolumbić bio je vrstan stručnjak čije je temeljito poznavanje tekstova i literarnohistorijska interpretacija uvijek značila pomak prema novim znanstvenim spoznajama. Zato se mnogi istraživači s pravom oslanjaju na rezultate Kolumbićevih istraživanja, nalazeći uvijek točan podatak i utemeljenu interpretaciju. Osobito su dragocjeni Kolubmićevi komentari jer upućuju čitaoca na mnoge domaće i strane paralele.
Poseban je interes usmjeravao prema pasionskim tekstovima i njihovoj književnoj sudbini u srednjoj Dalmaciji (Zadar, Brač, Hvar) Od filoloških analiza bio je krenuo u književnopovijesnu i estetsku analizu pojedinih srednjovjekovnih i renesansnih tekstova, posebice se osvrćući na društvene i političke prilike u kojima su ti tekstovi nastajali i zatim stoljećima živjeli mijenjajući se u jeziku ali i u odnosu sa suvremenim književnim trendovima kod nas i u svijetu. Nikica Kolumbić bavio se i bogatom problematikom hrvatske manirističke književnosti, otkrivajući njezine prve poticaje vrlo rano već u djelu Mavra Vetranovića, a u punini u “Vili Slovinki” Jurja Barakovića. Proširivao je i produbljivao svoje zanimanje za srednovjekovnu i humanističku, renesansnu i manirističku hrvatsku književnost.
Zaokružujući tako svoje znanstvene interese, Nikica Kolumbić je kao filolog i kao književni povjesničar i književni estetičar dao velik prinos otkrivanju, poznavanju i afirmaciji hrvatske dopreporodne književnosti.
Posljednji ispraćaj akademika Nikice Kolumbića bit će u utorak, 3. ožujka 2009. u 12.00 sati na Starom gradskom groblju u Zadru.
