Od 165 država navedenih u indeksu rizičnosti od nemira, 95 je država vrlo visokog ili visokog rizika, u 53 države rizik je umjeren, dok je u samo 17 država rizik malen
Koliko će ekonomska kriza, koja se od kolovoza 2007. godine, iz
‘malog’ unutarnjeg američkog problema s hipotekama, kreditima i
nekretninama pretvorila u pošast globalnih razmjera, utjecati na ne
samo svjetske ekonomske prilike, već i na političke sfere, dočarao je
britanski think-tank The Economist Intelligence Unit (EIU), koji od 1946. godine obavlja političko-ekonomske analize više od dvije stotine država.
Ovo je treća analiza aktualne ekonomske krize britanskih stručnjaka,
a kako su se prve dvije bavili isključivo financijskim aspektima
bankovnog sloma, u posljednjem se svojem izvješću osvrću na političke
implikacije krize “koja je stjerala svjetsku ekonomiju u najdublju
recesiju u posljednjih 70 godina”.
EIU
vjeruje da je prijetnja od političkih previranja značajna, a rizik
ravnodušnost premašuje rizik od preuveličavanja problema. Stoga je
sastavljan indeks ranjivosti političkih sustava u 165 država prema
nekoliko kriterija, a neki od kojih su nejednakost unutar države,
povijest, korupcija, etnička podijeljenost, sklonost radničkim
nemirima, stanje u susjednim zemljama ili tip režima, te rast prihoda,
stopa nezaposlenosti i dohodak po glavi stanovnika.
Na listi od 165 zemalja, Zimbabve je prva, s rezultatom od 8,8. Bosna i
Hercegovina nalazi se na visokom 27. mjestu, a Hrvatska u (ovaj put ne
zlatnoj) sredini – na 78. mjestu. Također, Srbija je 66. zemlja u kojoj
bi se mogli javiti nasilni nemiri zbog krize. Na kraju liste, kao
najsigurnije zemlje, nalaze se najrazvijenije ekonomije, pojedini
kolonijalni posjedi, te mahom skandinavske zemlje. Tu su, među
ostalima, Njemačka, Japan, Australija, Kostarika, Švicarska, Finska te
na kraju, Norveška. U posljednjih 15 nalazi se i, na 150. mjestu,
Slovenija.
Analitičari predviđaju da će se prosvjedi proširiti svijetom na
način kakav se i kriza proširila s regionalnog područja na svjetsku
razinu. Prosvjedi su već održani u nekolicini zemlja, još prije godinu
dana, početkom 2008. godine, većinom zbog poskupljenja hrane u
Kamerunu, Egiptu, Etiopiji, Indoneziji, Indiji i Senegalu. Dosad su
samo dvije vlade pale pod prosvjedima zbog financijske krize –
islandska i latvijska – no analitičari predviđaju kako bi pogoršanje
ekonomske krize moglo dovesti do daleko intenzivnijih i dugoročnijih
posljedica: oružanih pobuna, vojnih udara, sukoba građana ili čak
ratova među državama.
Od 165 država navedenih u indeksu rizičnosti od nemira, 95 je država
vrlo visokog ili visokog rizika, u 53 države rizik je umjeren, dok je u
samo 17 država rizik malen. Prema istom indeksu načinjenom 2007.
godine, spomenimo, sustavi u samo 35 država bili su izloženi visokom
ili vrlo visokom riziku.
Izvješće britanskih stručnjaka pod upitnik dovodi stabilnost čitave
Europske unije, jugoistočnih europskih zemalja, no najviše Afrike i
Bliskog istoka. No, uz to, u opasnosti je i opstanak demokracije kao
političkog poretka, te širok raspon političkih sloboda, kako su one u
tijesnoj vezi s ekonomskim prilikama.
Cijeli članak možete pročitati ovdje .
