U ovom trenutku ta je tema jedna od važnijih za cijeli svijet. Protokol iz Kyota istječe 2012. i trebao bi ga zamijeniti sporazum iz Kopenhagena
Počinje UN-ov summit u Kopenhagenu na kojem bi trebao biti postignut dogovor o novom svjetskom sporazumu o borbi protiv klimatskih promjena. U ovom trenutku ta je tema jedna od važnijih za cijeli svijet. Protokol iz Kyota istječe 2012. i trebao bi ga zamijeniti sporazum iz Kopenhagena.
Tisak diljem svijeta poziva na djelovanje
Jutros je 56 novina diljem svijeta objavilo isti uvodnik u kojemu se svi sudionici summita u Kopenhagenu pozivaju da donesu učinkovite mjere u borbi protiv klimatskih promjena, piše britanski dnevnik Guardian. Novine iz 45 zemalja, kao što su Le Monde (Francuska), Miami Herald (SAD), La Repubblica (Italija), Cambodia Daily (Kambodža) i Gulf Times (Katar), upozoravaju da se mora djelovati kako klimatsko zatopljenje ne bi uništilo planet.
Pozivamo izaslanike 192 zemlje okupljene u Kopenhagenu da ne budu neodlučni, da se ne izgube u svađama i da ne prebacuju odgovornost na druge, već da ovaj veliki neuspjeh današnje politike pretvore u prigodu za djelovanje, stoji u tekstu koji je objavljen na 20 jezika. Napisala ga je skupina novinara komentatora više od mjesec dana prije početka summita.
Na konferenciji više od 100 svjetskih čelnika
Dolazak na UN-ovu konferenciju o klimi u Kopenhagenu potvrdilo je više od 100 svjetskih čelnika i 15.000 izaslanika iz 192 zemlje. Među njima su i predsjednici SAD-a i Kine, Barack Obama i Wen Jintao, te indijski premijer Manmohan Sing. U Dansku odlazi i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, i to na sam kraj skupa na kojem se očekuje dogovor o smanjenju ispuštanja štetnih plinova do 2020.
Kina se obvezala da će znatno smanjiti emisiju stakleničkih plinova do 2020., no nije odredila točno koliko. EU se obvezao da će do 2020. onečišćenje smanjiti za 20 posto u odnosu na 1990., a spreman je i na smanjenje od 30 posto ako se u Kopenhagenu postigne dogovor. SAD je odredio ograničenje emisije stakleničkih plinova do 2020. za 17 posto ispod razine iz 2005.
Očekuje se da će američki predsjednik u svom govoru (9. prosinca) pozvati pregovarače na prihvaćanje pravno obvezujućeg međunarodnog sporazuma, koji bi trebao biti dovršen između lipnja i prosinca 2010. Činjenica da SAD, uz Kinu najveći svjetski onečišćivač atmosfere, nikada nije ratificirao Protokol iz Kyota, iako ga je predsjednik Bill Clinton potpisao, bila je najveća slabost prvoga globalnog režima kontrole emisije stakleničkih plinova koji je protokolom uspostavljen.
Drugi veliki izazov Kopenhagena – siromaštvo
Za Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) 2600 znanstvenika zaključilo je da će porast temperature za 2 stupnja iznad predindustrijskih razina ugroziti svijet, pa su rijetki oni koji ne vjeruju da je čovjek neodgovornim ponašanjem pridonio globalnom zatopljenju korištenjem fosilnih goriva – ugljena, nafte i plina. Fosilna goriva izgaranjem oslobađaju ugljični dioksid (CO2), plin koji ima učinak staklenika i koji najviše pridonosi zatopljenju i onečišćenju.
Drugi veliki izazov Kopenhagena je pitanje tko će snositi troškove i pomoći najsiromašnijima da se prilagode. Od 2010. do 2012. godine bogati bi trebali financirati projekte s 10 milijarda dolara godišnje, smatra Yvo de Boers. No jesu li na to spremni, pitaju se mediji uoči skupa u danskoj prijestolnici, gdje će tisuće policajaca održavati red suočeni s prosvjedima ekologa.
