Znanstvenici su istražili mogućnost tektonskih smetnji pokraj Dubrovnika, kao i na Balkanu općenito. Ono što su otkrili, zaprepašćujuće je
Katastrofa koja se dogodila na Haitiju poznata je diljem čitavog svijeta i na to se gleda kao na nešto ‘daleko’ i nešto što se ne može dogoditi svima. I, svi griješimo. Kad netko pogleda pripoćenja Seizmološke službe u Hrvatskoj, postaje jasno kako su potresi u RH gotovo svakodnevnica.
Znanstvenici su istražili mogućnost tektonskih smetnji pokraj Dubrovnika, kao i na Balkanu općenito. Ono što su otkrili, zaprepašćujuće je. Dvjesto kilometara duga tektonska napuklina proteže se od sjevera prema zapadu.
Znanstvenici stoga smatraju kako bi cijelo balkansko područje mogli ugroziti razorni potresi.
Primjerice, zaposlenici Seizmološke službe RH zabilježili su 12. siječnja poslijepodne tri potresa, i to u 15,20 sati, 15,23 sati te u 15,24 sati s epicentrima oko osam kilometara južno od Imotskog.
Magnituda prvoga potresa bila je 2,6, a drugih dvaju 1,6, odnosno 1,7 prema Richteru. Intenzitet u epicentru prvoga potresa bio je III-IV, a drugih dvaju II-III stupnja Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice.
Potresi su se osjetili na području Imotskog, ali nisu prouzročili materijalne štete.
Nadalje, u u 16,37 sati istog dana osjetio se i potres umjerene jakosti s epicentrom u podmorju između Golog otoka i Lukova.
Potres je bio magnitude 2,6 prema Richteru i intenziteta u epicentru IV stupnja Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice. Osjetio na području Primorja, ali nije prouzročio materijalne štete. Na području RH potresi su vrlo učestali.
Potres se ne može predvidjeti
Kad god se dogodi neki jači potres kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu, odmah na površinu svijesti dođe i pitanje sigurnosti od potresa, koja je vrlo slaba. Takve navode potvrdit će svaki seizmolog. Primjerice, u jednom razgovoru s seizmologom Krešimirom Kukom iz Seizmološke službe na PMF-u, moglo se doznati upravo to.
– Zagreb leži na trusnom zemljištu, i u području koje je seizmički aktivno. Srećom su potresi većinom slabiji, i u prosjeku ih se godišnje dogodi nekoliko desetaka. Problem je što Zagreb ima zastarjelu studiju o seizmičkoj mikrozonaciji, koja je rađena prije više desetljeća. Njome se određuje kako će se pojedina lokacija u gradu ponašati za vrijeme potresa. Na primjer, potres će prouzročiti veću štetu u Novom Zagrebu, nego u Podsljemenu, jer su tamo kuće izgrađene na čvrstoj stijeni. Treba nam nova studija koju ćemo izraditi modernijim znanstvenim metodama i opremom – kazao je u jednom razgovoru Kuk.
Poseban problem predstavlja činjenica kako se potres ne može predvidjeti, ali za područje Zagreba je karakteristično da, prije glavnoga, dolazi nekoliko manjih potresa. Tako se vrlo precizno može izračunati seizmički potencijal određenog prostora.
U Hrvatskoj su u najvećoj opasnosti od potresa Dubrovnik, Ston te glavni grad Zagreb.
Najjači potres u povijesti Zagreba dogodio se 1880. godine, i uništio u potpunosti većinu grada. Tadašnji seizmolozi u svojim bilješkama su naveli kako nijedna kuća u cijelom Zagrebu nije prošla netaknuta. Jedna osoba je poginula, a i zagrebačka katedrala je pretrpjela značajna oštećenja. Seizmolozi pretpostavljaju kako je bila riječ o potresu jačine 8 stupnjeva Mercallijeve ljestvice.
Prijeti i NE Krško, ali i duga tektonska napuklina
No, ono što rijetki laici znaju činjenica je kako hrvatskoj metropoli prijeti opasnot i zbog nuklearne elektrane Krško. Naime, kako je upozoravao i Greenpeace, NE Krško izgrađena je na seizmički nesigurnom području te je zato prijetnja za Sloveniju i susjedne zemlje. Tvrdili su i kako se prilikom gradnje Krškog nije vodilo računa o protupotresnim standardima.
No, ima još opasnosti koje prijete. Još 2008. godine tim američkih i hrvatskih stručnjaka prognozirao je niz razornih potresa na balkanskom području. Kako je tad bilo priopćeno, znanstvenici su istražili mogućnost tektonskih smetnji pokraj Dubrovnika, kao i na Balkanu općenito. Ono što su otkrili, zaprepašćujuće je.
Dvjesto kilometara duga tektonska napuklina proteže se od sjevera prema zapadu. Znanstvenici stoga smatraju kako bi cijelo balkansko područje mogli ugroziti razorni potresi, no to nije sve. Ti potresi bi mogli izazvati tsunamije, također itekako poznate po svojoj razornoj moći.
Pa, makar i nije riječ o tsunamiju poput onog u Indoneziji, moglo bi doći do razaranja Jadranske obale.
Iako nijedan znanstvenik neće podleći raspirivanju panike, činjenica stoji kako nije nemoguće da Dubrovnik ili Zagreb pogodi još jedan iznimno razoran potres te stravično podsjeti na 1880. godinu.
