Ovo zahlađenje on povezuje s fluktuacijama u temperaturama oceana, odnosno s oscilacijama u strujama Sjevernog Atlantika
Dok se u Europi smrzavaju beskućnici, a na Floridi milijuni tropskih riba i naranče, jedan od vodećih UN-ovih teoretičara globalnog zagrijavanja profesor Mojib Latif vjeruje da je ovo tek početak zahlađenja.
Prema njegovom modelu, utemeljenom na prirodnim ciklusima, slijedi nam 30-ak hladnijih godina, piše Jutarnji list
One nisu neki trajniji trend već samo manja pauza u dugoročnom procesu zatopljenja, uvjeren je prof. Mojib Latif, jedan od autora izvješća UN-ovog Međuvladinog panela o klimatskim promjenema (IPCC).
Ovo zahlađenje on povezuje s fluktuacijama u temperaturama oceana, odnosno s oscilacijama u strujama Sjevernog Atlantika. Te oscilacije po njemu bi mogle nadjačati utjecaj globalnog zatopljenja izazvanog ljudskim aktivnostima, no vjeruje da su istodobno dobrim dijelom odgovorne i za topla razdoblja u 20. stoljeću poput onog između 1980. i 2000.
Međutim, U.S. National Snow and Ice Data Center (NSICD) ne slaže se sa zaključcima profesora. ‘- Počinjemo vidjeti efekte porasta razina stakleničkih plinova. Zahlađenje je samo jedno bacanje kocke, prirodna varijabilnost inherentna sustavu’ – objašnjava Mark Serreze iz NSICD-a
