Svi redoviti studenti bili bi u cijelosti oslobođeni plaćanja upisnina, kao i socijalno ugroženi te studenti koji se školuju za deficitarna zanimanja.
Školarine na fakultetima od iduće bi se akademske godine trebale potpuno ukinuti, a zamijenit će ih upisnine koje za sve razine studija, uključujući i doktorske, ne bi smjele biti više od iznosa prosječne plaće u državi, prenosi ‘Jutarnji list’.
Velika je novost i ukidanje brojčanih ocjena. Zamijenila bi ih ECTS ljestvica ocjenjivanja, pa bi se znanje studenata umjesto ocjenama od 1 do 5 ubuduće ocjenjivalo sa sedam slova – u rasponu od A do F. Svi doktorati obranjeni unatrag 20 godina, kao i oni novi, javno bi se objavljivali na webu, pa bi ih svi mogli pretraživati. Studenti bi svakog semestra vrednovali rad svakoga profesora, a rezultati njihova ocjenjivanja javno bi se objavljivali.
To su samo neki od naglasaka iz paketa novih zakona o znanosti, visokom obrazovanju i sveučilištu što ih je pripremilo Ministarstvo obrazovanja.
Zakoni su najavljeni kao uvođenje modernih EU standarda i razračunavanje s korupcijom, a u Ministarstvu kažu da su im za njihovu izradu uzor bile Austrija, Finska i Danska.
Studentima i njihovim roditeljima svakako će biti najzanimljivija odredba koja se odnosi na potpuno ukidanje školarina. Umjesto školarina za studij bi se po uzoru na Austriju plaćala upisnina, a njezin bi maksimalni iznos bio zakonom ograničen. Tako se više ne bi moglo dogoditi da na, primjerice, FER-u diplomski studij stoji 3000 kuna, a sličan studij na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu stoji 9200 kuna. Najviša upisnina koja bi se plaćala za preddiplomske i diplomske studije iznosila bi 60 posto prosječne mjesečne plaće u državi.
Upisnina za doktorske studije bila bi, pak, limitirana na iznos jedne prosječne plaće, što je kudikamo manje od dosadašnjih iznosa koji se kreću u rasponu od 15 do čak 100 tisuća kuna.
Svi redoviti studenti bili bi u cijelosti oslobođeni plaćanja upisnina, kao i socijalno ugroženi te studenti koji se školuju za deficitarna zanimanja.
Za većinu je studenata velika novost i uvođenje novog – slovnog sustava ocjenjivanja. Hrvatsku ocjenu odličan zamijenila bi ocjena A, a niže prolazne ocjene bile bi B, C, D i E. Neuspješni studenti dobit će ocjene F i FX. Student koji dobije ocjenu F mora ponovno upisati kolegij, dok se onome koji je ocijenjen s FX daje još jedna šansa za popravak.
Potaknut korupcijskim skandalima u kojima su sudjelovali pojedini visokoškolski profesori, zakonodavac je odlučio dati veće ovlasti rektorima u sankcioniranju mogućih akademskih i drugih prekršaja.
JL/ezd
