Osim Hrvatske, štediti je počeo i sam NATO. Ministri obrane zemalja članica su se dogovorili o štednji Saveza, od smanjenja broja djelatnika NATO-a sa 12.500 na 9.000, do smanjenje broja agencija sa 14 na tri, te stožera sa 11 na sedam
Ako predstavnici 28 zemalja čćlanica NATO-a na skorom summitu u Lisabonu između ostaloga donesu i konačnu odluku o uključivanju u američki antiraketni štit, u njega će kao punopravna članica biti umrežena i Hrvatska.
U svim dosadašnjim raspravama Hrvatska je podržavala izgradnju antiraketnog štita za zemlje Europe, a ministar obrane Branko Vukelić tvrdi da uključivanje u taj štit, čije je stvaranje i izradnju potaknuo SAD, ne predstavlja nikakav novi financijski teret. Vukelić dapače tvrdi i da prihvaćanje štita ne znači da će bilo kakve instalacije biti postavljene na hrvatskom teritoriju.
Potrebno umrežavanje članica NATO-a u štit u idućih deset godina koštat će oko 200 milijuna eura, a troškove potrebne za instaliranje antiraketnog sustava snosit će SAD. NATO želi potaknuti i Rusiju da se uključi u obrambeni sustav koji je predviđen prije svega za obranu raketnih napada iz Irana.
Hrvatski ministar obrane napominje da će se umrežavanje članica NATO-a u štit financirati iz budžeta NATO-a, u kojeg uplaćuju sve članice, te da Hrvatska zbog toga neće imati nikakva dodatna financijska opterećenja.
Govoreći pak o financijskim izdacima za obranu i članstvo u NATO-u, Vukelić tvrdi da Hrvatska i na tom polju maksimalno štedi, ali da tom štednjom nisu ugroženi ni funkcioniranje oružanih snaga u zemlji niti funkcioniranje hrvatskih misija u svijetu.
Osim Hrvatske, štediti je počeo i sam NATO. Ministri obrane zemalja članica su se dogovorili o štednji Saveza, od smanjenja broja djelatnika NATO-a sa 12.500 na 9.000, do smanjenje broja agencija sa 14 na tri, te stožera sa 11 na sedam.
