Koncentracija otpada na dnu Jadrana među najvišima je u Europi. Odmah iza njega je Keltsko more i sjeveroistočni dio Sredozemnog mora. Otpad u Jadransko more baca oko četiri milijuna ljudi. Za vrijeme turističke sezone taj se broj ušesterostruči
Tim znanstvenika istraživanje je vršio na tijelima uginulih kornjača, a njegovi rezultati objavljeni su u časopisu Marine Pollution Bulletin.
Iako utjecaj otpada na morski svijet nije potpuno razjašnjen, znanstvenici vjeruju kako je on za neke vrste smrtonosan.
Istraživači sa Sveučilišta u Zagrebu na čelu sa dr. sci. Bojanom Lazarom,
otkrili su da više od trećine od 54 kornjače koje su pregledali, u
svojoj utrobi
imaju neku vrstu otpada kao što su plastične vrećice,
folija, konopci i ribarski najlon što je u mnogim slučajevima uzrok
ugibanja ovih životinja.
Priobalna područja sjevernog Jadrana jedno su od dvaju najvažnijih
staništa u Sredozemlju za razvoj kornjača. ‘Moramo saznati više o
Jadranu kako bismo pomogli kornjačama na njihovom putovanju
Mediteranom.
Kornjače jedu gotovo sve, a plastika jako dugo ostaje na
dnu i zato moramo početi paziti što sve bacamo u Jadransko more’, rekla
je znanstvena novakinja Romana Gračan s Prirodoslovno matematičkog fakulteta u Zagrebu koja je također radila na ovom istraživanju.
Koncentracija otpada na dnu Jadrana među najvišima je u Europi.
Odmah iza njega je Keltsko more i sjeveroistočni dio Sredozemnog mora.
Otpad u Jadransko more baca oko četiri milijuna ljudi. Za vrijeme
turističke sezone taj se broj ušesterostruči.
Znanstvenici vjeruju kako
će nova studija pokrenuti ozbiljnije rasprave te da će se započeti sa
osmišljavanjem projekata za očuvanje mora, piše BBC a prenosi danas.hr.
