Glavni je cilj Strateškog koncepta učiniti savez učinkovitijim i modernizirati ga kako bi se prilagodio potrebama i izazovima svijeta u kojem djeluje
Sastanak na vrhu Sjevernoatlantskog saveza, koji
će u petak i subotu u Lisabonu okupiti predsjednike država i vlada 28
zemalja članica i predstavnika UN-a, EU-a, Svjetske banke i brojnih
drugih organizacija i zemalja partnera, bit će jedan od najvažnijih u
povijesti NATO-a, prije svega zbog usvajanja Strateškog koncepta,
dokumenta koji bi trebao odrediti smjernice djelovanja saveza u idućih
10 godina.
Hrvatska će u Lisabonu prvi put sudjelovati na sastanku na najvišoj
razini kao punopravna članica NATO saveza. Hrvatsko izaslanstvo
predvodit će predsjednik Republike Ivo Josipović, koji će se ostalim
svjetskim čelnicima obratiti govorom u kojem će, očekuje se, iznijeti
iskustva Hrvatske u prvoj godini članstva u savezu i kao važne sudionice
misije ISAF-a u Afganistanu.
Glavni je cilj Strateškog koncepta koji će biti usvojen u Lisabonu
učiniti savez učinkovitijim i modernizirati ga kako bi se prilagodio
potrebama i izazovima svijeta u kojem djeluje. Riječ je o vrlo sažetom i
konciznom dokumentu, svojevrsnom ‘naputku za uporabu’ na 11 stranica,
koji je osmislio glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen u suradnji s
povjerenstvom od 12 stručnjaka kojim je predsjedala bivša američka
državna tajnica Madeleine Albright.
I u novom konceptu, koji bi trebao biti usvojen prvog dana summita, na
sjednici Sjevernoatlantskog vijeća u petak, potvrđuje se da je NATO
organizacija kolektivne obrane koja svoju doktrinu temelji na članku 5
Povelje NATO-a, u kojem se navodi da se napad na jednu članicu saveza
smatra napadom na cijeli savez. Vokacija NATO saveza je obrana
teritorija članica na temelju solidarnosti među zemljama saveznicama u
slučaju napada na jednu od njih.
No, pritom se javljaju tri nova zahtjeva, kako je početkom tjedna
istaknuo Rasmussen. Savez prije svega treba modernizirati svoj vojni
aparat, u skladu sa stvarnim okolnostima u kojima djeluje, a koje su
bitno složenije od nekadašnje konfrontacije sa ‘sovjetskim blokom’, što
mu je desetljećima bila glavna uloga.
Umjesto jednog arhetipskog protivnika, NATO je u obrani svojih zemalja članica danas suočen s međunarodnim terorizmom, širenjem balističkih
projektila, informatičkim napadima (čija su žrtva 2008. bile Gruzija,
kao zemlja partner NATO-a i Estonija, kao zemlja saveznica nešto
poslije) i ugrožavanjem opskrbe energentima, što može jako naštetiti
pojedinim zemljama članicama, ali i savezu u cjelini.
U svrhu veće učinkovitosti, konceptom se predviđa i velika
racionalizacija osoblja, odnosno smanjenje troškova djelovanja saveza.
Tako se predviđa smanjenje osoblja za gotovo trećinu od sadašnjih 20
tisuća radnih mjesta, sadašnjih 11 zapovjednih mjesta smanjuje se na
najviše sedam, osoblje u zapovjednim strukturama na najviše devet
tisuća, a 14 postojećih agencija podvest će se pod tri sektora:
informacijski, nabavu materijala i logistiku. Zadani rok je 2015.
godina.
Sve te nove prijetnje obuhvaćene su novim Strateškim konceptom, u kojem
je posebno istaknuta i potreba provođenja politike odvraćanja nuklearnih
prijetnji, ponajprije uspostavom proturaketnog štita na teritoriju
Saveza, uključujući i Europu, usmjerenog na potencijalne nuklearno
opasne ‘odmetnute’ države poput Irana.
Uspostava tog štita naišla je na snažno protivljenje Rusije, koja ga je
ocijenila opasnošću za sebe, odnosno prijetnjom za vlastitu nuklearnu
dimenziju. No, saveznici otpočetka tvrde da Rusija pogrešno poima
stvari, a potvrdu toga će joj dati u Lisabonu na summitu NATO-Rusija,
pozivajući je da se i sama uključi u postavljanje proturaketnog štita,
zasad ne nužno svojim nuklearnim arsenalom, već podacima i informacijama
koje će razmjenjivati s njima.
‘Očekujem da se na summitu NATO-Rusija odluči o izradi zajedničke
studije o načinu uspostave zajedničke proturaketne obrane’, rekao je u
ponedjeljak Rasmussen. Zajednička studija mogla bi uključiti i pitanja
podjele troškova i komplementarnosti dvaju sustava’.
‘A to zorno pokazuje da naš sustav proturaketne obrane nije usmjeren
protiv Rusije’, dodao je Rasmussen, izrazivši uvjerenost kako će Lisabon
označiti ‘novi početak za Rusiju i NATO’, pa čak i za ‘Rusiju i Zapad’
općenito, što bi bilo od ‘iznimne strateške važnosti’. NATO želi od
Rusije dobiti i veću pomoć u Afganistanu širenjem dostavnih pravaca i
helikopterima za snage u Afganistanu.
Osim Rusije, na summitu NATO-a posvetit će se pozornost jačanju
savezništva sa svim strateškim partnerima saveza. Treća velika zadaća
skupa u glavnom gradu Portugala je rješavanje situacije u Afganistanu,
odnosno određivanje ponašanja saveza u budućnosti u sličnim situacijama,
temeljeno na ‘lekcijama naučenim u Afganistanu po velikoj cijeni’.
Nakon rata koji po općem doživljaju, ne ide dobro ni SAD-u ni
saveznicima, savez bi, predložit će se u Portugalu, u takvim okolnostima
ubuduće trebao ‘odmah pokrenuti uspostavu’ nacionalnih snaga sigurnosti
zemlje u kojoj se interveniralo, koje će biti kadre preuzeti
odgovornost za stanje u njoj.
Također se očekuje da će se potvrditi plan o postupnom smanjenju od
iduće godine stranih vojnih snaga sa sadašnjih 150 tisuća i prepuštanje
odgovornosti za sigurnost Afganistana tamošnjoj vojsci i policiji, s
ciljem potpunog povlačenja svih stranih vojnika 2014. godine. Sastanku
će nazočiti i predsjednik Afganistana Hamid Karzai, predstavnici 40-ak
zema, piše Tportal.
