Rijeka je samo jedan od gradova u nizu serijala tekstova u kojima će se prikazati socijalna slika većih hrvatskih gradova
Prema podacima Grada Rijeke s kraja prosinca 2010, 11.279 Riječana, što
samaca, što obitelji, koristilo je različite oblike pomoći u okviru
socijalnog programa, što predstavlja oko osam posto ukupne populacije.
Rijekom započinjemo seriju tekstova o socijalnim prilikama u nekoliko
većih hrvatskih gradova. Posljedice gospodarske krize i neuspješne
borbe protiv nje odrazile su se i na broj korisnika socijalne pomoći i
pučkih kuhinja.
U 2009. godini bilo je 206 korisnika manje, a koristili su 17.266
različitih oblika pomoći Grada. Broj korisnika u 2009, dakle njih
11.073, veći je pak u odnosu na 2008. godinu za četiri posto, dok je
broj ostvarenih oblika pomoći isti u 2008. i 2009. godini.
Naravno da se povećanjem broja korisnika socijalne pomoći povećava i
broj korisnika pučke kuhinje. Grad Rijeka već godinama financira tople
obroke građanima slabog imovinskog stanja, priprema ih Crveni križ, a
dijele se na četiri punkta, na Zametu, Belvederu, Pećinama i Potoku.
U studenom 2010. je, primjerice, Grad izdao 482 rješenja. Maksimalno po
obitelji, odnosno po rješenju, pučku kuhinju mogu koristiti četiri
člana, a onima koji imaju pojačanu prehranu odobri se i dvostruki obrok,
pa je tako tog mjeseca 750 Riječana pojelo 874 obroka.
Za one koji nemaju pravo na socijalnu pomoć Grada Rijeke, a takvih je 60
do 80, svakodnevno u Kući utočišta Družbe sestara milosrdnica u Ulici
Frane Kresnika 15 kuhaju dvije vrijedne žene.
‘To su uglavnom mladi ljudi, narkomani, alkoholičari, lutalice, bolesni,
nezaposleni, branitelji, koji kod nas mogu jesti, okupati se, obrijati
se, ošišati, nudimo im i duhovnu obnovu, a radimo i na organizaciji
informatičkih radionica i biblioteke’, govori nam sestra Danijela
Sinčić, koja svima njima silno želi pomoći. Začuđena je i sama podatkom
da je takvih ljudi 30-ak više nego lani, a financijsku pomoć dobiva,
kaže, od Nadbiskupije i Županije.
