Kako smo postali to što jesmo, kako smo evoluirali u ljudsku vrstu? Znanstvenici sa Sveučilišta Stanford došli su do novih spoznaja o razvoju ljudi.
Naime, u novoj studiji objavljenoj u časopisu Nature, detaljnije pojašnjavaju kako su nastale specifične razlike između naše DNK i DNK naših bliskih rođaka, te kako su genetske promjene imale značajnu ulogu u razvoju mozga.
Tajna se krije u djelićima DNK koje smo – izgubili, tvrde znanstvenici, a riječ je o ‘sekvencama’ DNK koji zapravo imaju ulogu ‘sklopki’ i koordiniraju ‘paljenje i gašenje’ gena.
Voditelj istraživanja, David Kingsley sa Sveučilišta Stanford u Kaliforniji, zajedno s kolegama uspoređivao je genome ljudi, čimpanzi, pilića i miševa. Potražili su regulatorne regije kojih kod ljudi nema, ali su bitni kod drugih vrsta.
Identificirano je 510 slučajeva gdje je gubitak DNK uklonio sekvencu koja je očuvana kod životinja, što pokazuje kako su ti gubici imali funkcionalne posljedice za ljude.
Znanstveni tim nastavlja istraživanja kako bi otkrili nešto više o bolestima kao što su rak, Alzheimerova i Parkinsonova bolest.
