Ako se nastavi uzlazni trend očekivane dužine života prosječnog Europljanina, danas-sutra stanovnici EU-a živjet će gotovo vječno. Svake godine prosječna životna dob se povećava za tri mjeseca. Stari kontinent postaje star u svakom smislu.
Dobra vijest s neformalnog sastanka europskih političara u Budimpešti na temu obiteljske politike – Europljani u prosjeku žive sve duže. Loša vijest, u drugoj polovici 21. stoljeća biti će to kontinent penzionera i imigranta. Osim što očekivana životna dob Europljana godišnje raste za tri mjeseca i danas iznosi 76,4 godine za muškarce i 82,4 godine za žene, istovremeno pada natalitet i nakon 2050. procjenjuje se da će početi permanentni brojčani pad europske populacije.
Naravno, postoje velike razlike između samih članica. Na vrhu liste dugovječnih su mediteranske zemlje Španjolska, Francuska i Italija, plus Švedska, s muškarcima koji u prosjeku dožive 80 i ženama koje doklipsaju do 85. Na dnu, također očekivano, Estonija, Latvija, Litva, Bugarska i Rumunjska. Muški rod tamo čeka 70, a ženski 78 godina života.
Najstarije države su Njemačka i Italija gdje je prosječna dob 44,2 odnosno 43,1 godinu. Daleko najmlađa je Irska sa 34,3 godine u 2010, što je i nekako razumljivo s obzirom na to da imaju najveći natalitet – nešto malo više od dva djeteta po majci. U sektoru reprodukcije najlošije stoje Latvija, Mađarska i Portugal sa 1,3 djeteta po rodilji. Europski prosjek je 1,6, što je daleko ispod 2,1 koliko je potrebno za brojčanu stabilnost populacije.
Sve to hoće kazati da Europa stari, da je broj radno sposobnih sve manji, a broj umirovljenih sve veći. Statistiku malo podižu imigranti, no kako je naveo mađarski premijer Viktor Orban, EU se ne smije oslanjati na pomoć izvana. ‘Onaj tko čeka da mu netko drugi pomogne, prije ili kasnije za to će morati platiti’, zaključuje.
Također, sve je manje brakova i sve veći broj razvoda i izvanbračne djece. U ovom trenutku 40 posto njih završava razvodom, dok se 30 posto klinaca rađa izvan bračnog veza.
