U Hrvatskoj su za ljude opasne dvije vrste zmija: poskok i riđovka. No ozbiljna trovanja su rijetka, a smrtni slučajevi gotovo nepoznati
Prekrasno proljetno vrijeme ovih će dana u šetnje
i izlete izmamiti mnoge prirodoljupce. Kretanje na čistom zraku i suncu
odlično je za zdravlje, no pripazite, jer proljeće je također vrijeme
krpelja i zmija.
Većina u Hrvatskoj raširenog šumskog krpelja Ixodes ricinus nije zaražena, no oni koji jesu mogu prenijeti krpeljni meningoencefalitis ili pak lajmsku boreliozu.
U Hrvatskoj se meningoencefalitis javlja uglavnom u kontinentalnom
dijelu između Drave i Save – oko Zagreba, Koprivnice, Varaždina,
Bjelovara i Vinkovaca. Medvednica je žarište niskog intenziteta, što
pokazuje malen broj oboljelih – od nula do pet ljudi godišnje. U
naseljenim dijelovima njezina podnožja zaraženi krpelji su još rjeđi.
Ako ih želite izbjeći, odjenite se i obucite prikladno (najbolja je
višeslojna odjeća koja im produžuje put), ne šećite se kroz grmlje i
nisko raslinje, ne odlažite odjeću na granje i travu, a nakon povratka
kući pregledajte cijelo tijelo, uključujući vlasište. Nametnik naročito
voli mjesta na kojima je koža meka, poput pazuha ili prepona.
Ako ga otkrijete, svakako ga skinite, najbolje pincetom. Ne odgađajte
intervenciju za posjet liječniku, jer krpelju treba više sati da ispusti
zarazni materijal! Stručnjaci preporučuju da se na krpelje ne stavljaju
nikakva sredstva – ulje, mast, lak za nokte i sl. – koja olakšavaju
skidanje jer ona mogu izazvati grčenje krpelja i izbacivanje većih
količina zaraznog materijala. Ako skidanjem ne uspijete odstraniti
rilce, ne uzbuđujte se – koža će ga resorbirati ili izbaciti.
Najsigurniji način sprečavanja bolesti je cijepljenje.
U Hrvatskoj su za ljude opasne dvije vrste zmija: poskok i riđovka. No
ozbiljna trovanja su rijetka, a smrtni slučajevi gotovo su nepoznati ako
liječenje uslijedi u roku od šest do 10 sati poslije ugriza. Zapravo,
smrt izazvana ugrizom poskoka toliko je rijetka da u krajevima gdje on
živi više ljudi pogine od elementarnih nepogoda. Zdrava osoba često može
preživjeti ugriz riđovke i bez pomoći liječnika, no to ne znači da je
ne treba zatražiti.
Na području Medvednice i uz obalu Jadrana uglavnom živi samo poskok, dok
je riđovka česta u šikarama i močvarama Slavonije te u šumama Gorskog
kotara. Da biste se zaštitili od zmija, izbjegavajte šetnju mjestima koja su
nepregledna. Kako biste je upozorili ili otjerali, lupkajte štapom po
tlu ispred sebe.
Ako vas otrovnica ipak ugrize, imobilizirajte nogu ili ruku na kojoj se
nalazi ugrizna ranica i potražite liječnika. Pokušajte ostati što
mirniji (uzbuđenje ubrzava širenje otrova), ne isisavajte otrov, ne
zarezujete ranice i ne stavljajte led na njih! Podvezujte udove samo ako
znate kako – ni prejako ni preslabo – da biste spriječili širenje
otrova, a da istovremeno ne zaustavite cirkulaciju. Sam ugriz ne znači
da je zmija ubrizgala otrov. U čak 22 posto dokazanih ugriza nema
znakova trovanja.
Iako se zmijski protuotrov može kupiti u ljekarnama, nikada ga ne
ubrizgavajte sami, bez liječničkog nadzora, jer se kod osjetljivih ljudi
može razviti anafilaktički šok.
