Procesuiranje ratnih zločina mora se provoditi dosljedno, bez obzira tko je počinitelj, a tko žrtva, jer zločin, ma čime on bio potaknut, ničim ne može biti opravdan
U kolovozu i rujnu 1995. godine, za vrijeme i nakon akcije “Oluja”,
ubijeno je više od 600 civila i zapaljeno više od 22.000 kuća. Podaci su
to na koje u priopćenju uoči presude generalima Gotovini, Markaču i
Čermaku podsjeća Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću.
Prema podacima koje je prikupio Hrvatski helsinški odbor, Hrvatsku je iz
straha za osobnu sigurnost i na nagovor vlasti samoproglašene Republike
Srpske Krajine tada napustilo više od 150.000 njenih dotadašnjih
stanovnika, mahom srpske nacionalnosti.
Njihov povratak, upozorava
Documenta, bio je otežan zbog neuspostavljanja mjera sigurnosti i pravne
države na tom dijelu teritorija Republike Hrvatske, zakašnjelog
procesuiranja ratnih zločina, neučinkovitih programa povratka i
presporih državnih gospodarskih mjera poticanja obnove, prenosi index.hr
Documenta u svom priopćenju podsjeća javnost samo na neke zločine koji
nikada nisu procesuirani: U Golubiću kraj Knina 6. kolovoza 1995.
ubijeno je najmanje 10 civila, u Mokrom Polju kraj Knina od 6. kolovoza
ubijeno je najmanje pet civila, između 7. i 8. kolovoza u napadima na
kolonu izbjeglica između Gline i Dvora ubijeno je više desetaka civila, u
mjestu Komić kraj Korenice 12. kolovoza 1995. ubijeno je devet civila, u
Gruborima kraj Knina 25. kolovoza 1995. ubijeno je šest civila što su
nadležni pokušali prikriti, u Gošiću kraj Kistanja 27. kolovoza 1995.
ubijeno je sedam civila…
A to, nažalost, nije kraj počinjenim
zločinima koji ni danas, više od 15 godina kasnije, nisu razriješeni.
“Procesuiranje ratnih zločina mora se provoditi dosljedno, bez obzira
tko je počinitelj, a tko je žrtva, jer zločin, ma čime on bio potaknut
nema ni naciju ni vjeru, nego samo obilježje zla i stoga ničim ne može
biti opravdan, kao što se ne može opravdati ni njegovo neprocesuiranje”,
ističe Documenta, te podsjeća kako se za zločine u Oluji terete po
zapovjednoj odgovornosti terete i generali kojima će Haški sud u petak
izreći presudu.
“Bez obzira na sadržaj prvostupanjske presude pozivamo
na mirno i dostojanstveno prihvaćanje odluke sudskog vijeća MKSJ”,
zaključuje se u priopćenju.
