"Sredstva nakon pristupanja Hrvatske Europskoj Uniji bit će znatno veća nego što su sada i šteta bi bilo ne biti spreman da ih se iskoristi" kazao je veleposlanik
Veleposlanik Paul Vandoren, šef Delegacije Europske unije u Republici
Hrvatskoj, održao je predavanje na Sveučilištu u Zadru, pod nazivom
Accession negotiations and the entrance of Croatia into the Eu –
Pristupni pregovori i ulazak Republike Hrvatske u EU.
Na početku,
veleposlanik se prisjetio nedavnog službenog posjeta predsjednika
Europske komisije Joséa Manuela Barrosa Zagrebu kada se sastao s
predsjednikom Republike Hrvatske, Ivom Josipovićem, predsjednicom Vlade,
Jadrankom Kosor, predsjednikom Hrvatskog sabora, Lukom Bebićem i drugim
visokim državnim dužnosnicima.
Posjet je iskoristio kako bi
hrvatske čelnike i građane potaknuo da nastave s provedbom preostalih
reformi potrebnih kako bi se okončali pristupni pregovori. “Europska
komisija će sa zadovoljstvom pozdraviti što skoriji ulazak Hrvatske u
Europsku uniju kao njezine 28. članice. Hrvatska mora provesti i
posljednje teške reforme da bi proces pristupanja mogao biti priveden
kraju. Vrijeme je da Hrvatska prijeđe i taj zadnji krug!”, rekao je
Barroso.
Od 35 poglavlja, Hrvatska ih je zatvorila 30, a pet
preostalih su Tržišno natjecanje, Ribarstvo, Pravosuđe i temeljna prava,
Financijske i proračunske odredbe te Ostala pitanja, s tim da se o
zadnjem poglavlju ne vode pregovori. ‘Hrvatska postiže izvrstan napredak
po pitanju pregovora, ali se još dosta posla mora obaviti’, rekao je
Vandoren.Zašto europska unija?
Omogućuje mir, stabilnost i napredak svojim državama članicama, odnosno njihovim narodima. Omogućuje
siguran život svojim građanima. Svaki građanin će imati jednak pristup
pravdi i jednako će biti zaštićen zakonom. Vlade država EU zato moraju
blisko surađivati, a njezina tijela (Europol, Europski policijski ured,
Eurojust) moraju imati aktivniju i učinkovitiju ulogu, naveo je kao prvi
razlog Vandoren.
Zatim, promicanje uravnoteženog gospodarskog i
socijalnog razvoja. EU je stvorena za postizanje mira kao političkog
cilja, ali njezina dinamičnost i uspjeh proizlaze iz njezine
uključenosti u gospodarstvo. Jedinstveno europsko tržište pruža tvrtkama
dobar temelj za učinkovito nadmetanje na svjetskim tržištima, no zato
mora biti izrazito snažna solidarnost cijele Europe. U slučaju poplava
ili drugih prirodnih katastrofa, države dobivaju pomoć iz proračuna
EU-a.
Strukturni fondovi kojima upravlja Europska komisija
potiču i podržavaju napore nacionalnih i regionalnih vlada EU-a da
smanje nejednakosti između različitih dijelova Europe. I proračun EU-a i
novac koji prikuplja Europska investicijska banka koristi se za
poboljšanje europske infrastrukture (od prometnica na dalje) radi što
bolje transeuropske povezanosti i razvoja trgovine.
Unatoč
globalizaciji, očuvat će se različitost i identitet pojedinog naroda
zemalja članica Europske Unije. Mnoge aktivnosti Unije podupiru
stvaranje novog gospodarskog rasta koji se temelji na regionalnim
posebnostima i bogatoj različitosti tradicija i kultura. Proces
ujedinjenja Europe ne želi zasjeniti različitost života, tradiciju,
kulturu i, općenito, identitet naroda već, dapače, Unija ističe
raznolikost kao jednu od svojih ključnih vrijednosti, rekao je Vandoren.
EU njeguje poticanje i održavanje vrijednosti kao što su
održivi razvoj, zdrav okoliš, poštivanje ljudskih prava, socijalna
tržišna ekonomija. Unija želi da njeni narodi imaju koristi od nje, a ne
da budu žrtva globalnih promjena koje se trenutačno odvijaju i zato se
zalaže za model društva koji podržava većina njezinih građana, istaknuo
je veleposlanik.
Kao jedan od osnovnih razloga pristupanja Hrvatske
Europskoj Uniji naveo je pristup tržištu od gotovo pola milijarde ljudi.
“Sredstva nakon pristupanja Hrvatske Europskoj Uniji bit će znatno veća
nego što su sada i šteta bi bilo ne biti spreman da ih se iskoristi”
kazao je veleposlanik Paul Vandoren. ‘Hrvatska Vlada bi trebala poboljšati komunikacijsku kampanju o EU-u, budući
da su nedavna istraživanja javnog mnijenja pokazala da je potpora
ulasku u EU tek oko 50 posto, ako ne i manje.’
Vandoren je naglasio da
pregovori, koji su na vrlo ‘odmaklom stupnju’ i hrvatskoj su Vladi prvi
prioritet, dobro napreduju. ‘Ako oni ne budu dovršeni do lipnja,
nastavit će se proces dok ne dođe do pozitivnog kraja’, kazao je
Vandoren. Treba biti strpljiv, perzistentnosti i ustrajnosti kako bi se
došlo do cilja. Ali naravno, najvažniji od svega po tom pitanju su
građani RH koji će odlučiti žele li da njihova država postane članicom
EU ili ne.
‘Moje je mišljenje da bi bila šteta da ne iskoriste
privilegiju članstva EU ali to nije na nama da odlučimo, već na
građanima. I zato će se organizirati referendum. No, također je važno
da građani znaju za što se odlučuju na referendumu koji će uslijediti i
tu veliku ulogu ima Vlada RH koja mora svim građanima RH omogućiti sve
potrebne i adekvatne informacije o tome što to znači za Hrvatsku ulazak u
članstvo EU. Građani ne moraju čekati da bi nešto saznali o EU i
njezinoj svrsi, funkcioniranju i što sve države dobivaju ulaskom u EU
odnosno članstvom. Postoji mnoštvo informacija o tome na internetu,
institucijama kao što su ministarstvo vanjskih poslova i europskih
integracija i sl., tamo možete dobiti razne brošure vezane za ulazak u
EU i o samoj EU, savjetovao je veleposlanik. ‘Nemojte donositi svoje
odluke i zaključke na temelju predrasuda, dezinformacija, stereotipa!’
‘Nitko
u ovom trenutku ne može reći je li izvedivo pregovore završiti do
lipnja. To je ambiciozan cilj. U svakom slučaju, moramo reći da Vlada
dobro napreduje u ispunjavanju mjerila potrebnih za završetak
pregovora’, rekao je Vandoren.
Politika solidarnosti i regionalna politika EU
Glavna
svrha politike solidarnosti koji potiče EU je podržati ostvarenje
jedinstvenog tržišta te ispraviti neuravnoteženost strukturnim mjerama
kojima će se pomoći regijama koje zaostaju i industrijskim sektorima
koji su zapali u teškoće.
Regionalna politika EU-a temelji se na
prijenosu sredstava iz bogatih u siromašnije zemlje koja se koriste za
poticanje razvoja u zaostalim područjima (oživljavanje industrija u
propadanju, pomaganje mladima i duže nezaposlenima u pronalasku
poslova, modernizacija poljoprivrede , pomoć nerazvijenim ruralnim
područjima i sl.).
Godišnji proračun EU za financiranje politike
solidarnosti i ulaganja/inovacije premašuje 120 milijardi eura, od kojih
većinu uplaćuju države članice. Ovaj iznos predstavlja manji dio
ukupnog bogatstva EU-a (maksimalno 1,24% zbroja bruto nacionalnog dohotka svih država članica).
Nakon predavanja je uslijedio razgovor Paula Vandorena sa studentima.
