Snimljena životinja je najvjerojatnije odrasla ženka dužine oko 2.30 m, a analizom fotografija utvđeno je da se radi o životinji koja je tijekom 2010. opažena i u području rta Kamenjak
Istraživači “Plavog svijeta – Instituta za istraživanje i zaštitu mora”
u petak 24. lipnja snimili su uz zapadnu obalu Cresa sredozemnu medvjedicu, prenosi danas.net.hr
“Morski čovik” snimljen je podvodnom kamerom, a te su snimke, ističe se u
priopćenju Plavog svijeta, prve podvodne snimke sredozemne medvjedice u
Jadranu. Snimljena životinja je najvjerojatnije odrasla ženka dužine oko 2.30 m, a
analizom fotografija utvđeno je da se radi o životinji koja je tijekom
2010. opažena i u području rta Kamenjak. Ovom prilikom medvjedica je bez
straha prilazila plovilu koje je slobodno plutalo sa ugašenim motorom.
Pojavljivanje
sredozemne medvjedice (Monachus monachus) u akvatoriju Kvarnera i
Kvarnerića prvi puta je zabilježeno u lipnju 2005. godine kada su je
istraživači Plavog svijeta identificirali na fotografijama snimljenim u
blizini otoka Silbe te kasnije na snimkama HTV-a napravljenim na Malim
Srakanama. Unatoč brojnim dojavama o opažanjima u Jadranu tijekom posljednjih
desetljeća, upravo su to bila prva fotografijama i snimkama potvrđena
opažanja sredozemne medvjedice u Jadranu. Plavi svijet redovito prati opažanja ove vrste u području sjevernog
Jadrana, točnije u akvatoriju od Pule i rta Kamenjak do Raba i Lošinja.
U suradnji sa dr.sc. Giuliom Mo
i kolegama iz talijanskog državnog Instituta za zaštitu i istraživanje
okoliša (ISPRA), koji se bave istraživanjem sredozemne medvjedice u
Mediteranu, temeljem fotografija sa Punta Verudele još u studenom 2005.
utvrđeno je kako se u području pojavila vjerojatno odrasla ženka. “Na
osnovu dostupnog foto i video materijala proveli smo
foto-identifikacijsku analizu koja upućuje da se u nekim opažanjima radi
o istoj životinji koja se nastanila u navedenom području. Također,
prostornom i vremenskom analizom opažanja potvrđenih snimkama utvrdili
smo kako na tom prostoru zasigurno boravi jedna životinja.
Najčešća
javnosti poznata opažanja sredozemne medvjedice napravljena su upravo u
području Premanture i rta Kamenjak u Istri. Međutim unatoč uvriježenom
mišljenju kako obitava uglavnom u tom području, ovisno o stanju u
okolišu, uznemiravanju, raspoloživosti plijena itd., sredozemna
medvjedica mijenja mjesto na kojem se odmara i u kojem boravi.
S
ciljem utvrđivanja mogućih boravišta i odmorišta u području Kvarnera i
Kvarnerića, u suradnji s Državnim zavodom za zaštitu prirode, Plavi
svijet je 2006. proveo istraživanje staništa. Rezultati su upućivali da
postoji nekoliko pogodnih lokaliteta, a opažanja medvjedice redovito se
bilježe u širem području Kvarnera i Kvarnerića. Pregledom terena
utvrdili smo kako je životinja koristila podmorsku spilju kao mjesto za
odmor. Spilja u koju je ulazila, nema plažu niti dio izdignut iznad
površine mora na koji bi mogla izaći kako bi se odmorila ili sklonila od
znatiželjnih pogleda.
Ne postoji ni zrakom ispunjena komora u kojoj bi se mogla dulje
vrijeme zadržavati i disati. Tom prilikom zabilježili smo jedinstveno
ponašanje, nikad do sada zabilježeno u Jadranu i rijetko spominjano u
Mediteranu.
Naime, sredozemna medvjedica je prilikom odmaranja
ležala na dnu zatvorenih očiju. Da bi udahnula, u pravilnim je
intervalima od nekoliko minuta izlazila na površinu, udisala zrak te se
vraćala u spilju gdje je nastavljala “spavati” na muljevito pjeskovitom
dnu u kojem se jasno vidio obris njenog tijela.
Ovakvo ponašanje zabilježeno je kod drugih vrsta tuljana koji “spavaju”
plutajući uz površinu mora držeći samo nosnice iznad površine ili kao
ova medvjedica, pod morem, ulazeći i u REM fazu spavanja. Međutim, u ovom slučaju ovakvo ponašanje može upućivati na činjenicu da
joj područja na kojima nema uznemiravanja, a na kojima životinja može
izaći i leći na plažu, nisu dostupna. Sredozemna medvjedica jedan je od
najugroženijih morskih sisavaca te vjerojatno najrjeđi tuljan na
svijetu.
Broj preživjelih predstavnika ove vrste procjenjuje se
na ukupno svega 500-600 jedinki koje uglavnom obitavaju u dvije veće
populacije – jednoj u području sjeveroistočnog Mediterana (Grčka,
Turska, Cipar) i drugoj u području sjeveroistočnog Atlantika (Cap Blanc
uz obale zapadne Afrike i Mauritanije i otočje Desertas u arhipelagu
Madeire).
Na žalost, u drugim dijelovima nekadašnjeg područja
obitavanja ove vrste ona se može smatrati regionalno izumrlom vrstom.
Zbog velike udaljenosti i prostorne izoliranosti mediteranske i
atlantske populacije izmjena gena veoma je ograničena što opstanak vrste
dodatno ugrožava.
U Hrvatskoj sredozemna medvjedica je
nestala sredinom 60-tih godina kada su ulovljeni posljednji primjerci te
se od tada ne bilježi razmnožavanje već samo povremena opažanja
primjeraka koji dolaze iz Sredozemlja.
Na žalost, ova opažanja za sada su samo podsjetnik na činjenicu
da su razne ljudske aktivnosti – lov i ubijanje, prelov ribe, gradnja i
urbanizacija u priobalju, uznemiravanje i zagađenje – toliko promijenili
okoliš da u njemu danas za sredozemnu medvjedicu gotovo više nema
mjesta. Upravo zbog toga sredozemna medvjedica kao svoja obitavališta
izabire izolirane i nepristupačne morske spilje i plaže, a možda je
upravo to razlog zbog kojeg se jedinka opažena uz obalu Cresa
opredijelila na zadržavanje u špilji s isključivo podzemnim pristupom.
