Mentalno zdravlje gradi od najranijih dana, a na razvoj djeteta već u prvim godinama života utječu brojni elementi
Samoubojstvo je na trećem mjestu kao razlog smrti u tinejdžerskoj dobi, a broj pokušaja se svakim danom sve više povećava. Sociolozi u svijetu, ali i u Hrvatskoj, posljednjih godina alarmiraju javnost o porastu samoubojstava među adolescentima i općenito mlađom populacijom.
Motiv zbog kojeg je 16-godišnja djevojka iz Biograda na moru digla ruku na sebe je – nesretna ljubav. S prostrijelnom ranom pronašao ju je policajac, a pored nje bio je i pištolj, za koji je utvrđeno da pripada njezinom ocu. Djevojka se danas uspješno oporavlja u zadarskoj bolnici, jer je metak, na svu sreću, promašio srce za nekoliko centimetara.
Zbog čega je maloljetnica odlučila presuditi sama sebi?
Motiv za ovaj čin su problemi u ljubavnoj vezi s tri godine starijim mladićem. I dok se nekima to može učiniti banalnim razlogom, mladi ljudi skloni su burnim emocijama, na koje najčešće ne znaju primjereno reagirati, a često se ustručavaju potražiti savjet i pomoć okoline.
Samoubojstva su danas postale medijski događaji, a u tekstovima i specijalnim izvještajima se pokušavaju odgonetnuti uzroci koji su nekoga doveli do toga da digne ruku na sebe. U većini slučajeva roditelji, članovi obitelji, prijatelji, ali i stručnjaci, nemaju jasan odgovor zašto je netko odlučio smrt vidjeti kao jedini izlaz. Za razumijevanje uvijek nedostaju fragmenti u mozaiku koji su presudili da netko zaključi kako ne može prevladati probleme, pa smrt vidi kao jedino rješenje. To se može dogoditi i onda kada se čini da je sve u redu, kada dijete odrasta okruženo ljubavlju i pažnjom i da mu ništa ne nedostaje.
Samoubojstvo je najstrašnija posljedica bilo koje psihičke bolesti, a najčešće se veže uz depresiju. Naravno, nije svatko tko pokuša ili učini samoubojstvo depresivan, a suicidalne misli i djela su zabrinjavajuće uobičajeni.
Bijeg od kuće, ekstremna povučenost, pokušaji samoranjavanja, samoubojstva, ponašanja su o kojima prije svega brigu trebaju voditi roditelji. Iza njih se mogu kriti različiti psihički poremećaji, a djeca se često ne usude potražiti pomoć i povjeriti se roditeljima. Svakodnevni stres, društvo poremećenih vrijednosti, teškoće u odnosima s vršnjacima, roditeljima, učiteljima, značajno pridonose rizičnim oblicima ponašanja.
Mentalno zdravlje gradi od najranijih dana i na razvoj djeteta već u prvim godinama života utječu brojni elementi, kada se stvara osnova povjerenja u druge. I školska sredina vrlo je važna – veliki značaj može imati razgovor sa školskim psihologom. U svakom slučaju, potrebna je komunikacija na svim razinama, jer se povjerenjem, suradnjom i razgovorom tragedije mogu spriječiti.
