Odlazak Hrvata iz BiH ni danas, desetljeće i pol nakon rata, ne jenjava. Prema nekim procjenama, do 2020. godine, BiH bi moglo napustiti oko sto tisuća Hrvata
Dobroj turističkoj sezoni u Dalmaciji neobično se raduju i Hrvati u BiH.
Tisuće njih krenut će ovih dana, nakon ljetne zabrane građevinskih
radova u turističkim mjestima, na svoje bauštele preko granice. Životna
egzistencija Hrvata iz Bosne i Hercegovine posljednjih je godina posve
ovisna o njihovoj drugoj domovini i ekonomskim trendovima u turizmu i
građevinarstvu, piše slobodnadalmacija.hr
“Ako Dalmatinci zarade na turizmu, to znači da ćemo i mi imati posla
jer će dograđivati stare ili graditi nove apartmane na obali i otocima”,
kaže građevinar Krešo Bagarić iz Bukovice kraj Tomislavgrada. “Mi radimo, oni plaćaju, dobro njima, dobro nama, ali me strah ulaska
Hrvatske u Europsku uniju. Neki se vesele tomu i kažu kako će Hrvati iz
BiH tako dobit mogućnost da ka hrvatski državljani mogu radit u EU, za
razliku od Srba i Bošnjaka. A ja se baš toga i bojim. Više nego rat,
Hrvatska će ulaskom u EU pozobat Hrvate iz BiH. Živi bili, pa vidili!”
Odlazak Hrvata iz BiH ni danas, desetljeće i pol nakon rata, ne
jenjava. Prema nekim procjenama, do 2020. godine, BiH bi moglo napustiti
oko sto tisuća Hrvata, koji će sreću tražiti u Dalmaciji ili Zagrebu,
zbog činjenice da Hrvatska postaje dio velike Europske unije i tržišta
od pola milijarde ljudi. Broj Hrvata u Bosni i Hercegovini u posljednjih dvadeset godina
pada. Prema popisu iz 1953. godine, u BiH je živjelo 654.229 Hrvata ili 23
posto od ukupnog broja stanovnika. Njihov se broj do 1991. godine
povećavao, pa ih je te godine bilo 755.895, ali su u postocima spali na
17,3 od ukupnog broja stanovnika BiH. Rat je dodatno rastjerao par
stotina tisuća Hrvata, čiji je broj 1996. godine pao na 571.000 ili
14,57 posto. Crkveni podaci na temelju blagoslova obitelji govore da se
samo u posljednjih pet godina njihov broj smanjio s 459.102 (2008.
godine) na 442.586 početkom 2011. godine.
“Jedan od najvećih uzroka raseljavanja Hrvata leži u njihovoj
političkoj i institucionalnoj neravnopravnosti”, kaže gradonačelnik
Tomislavgrada Ivan Vukadin. “To se jasno vidi u načinu izbora člana
Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda, a još više u formiranju vlasti
nakon izbora, gdje Hrvate zastupaju neke minorne stranke koje nisu
dobile glasove Hrvata. Uz suglasnost međunarodne zajednice. “
“Pitam se, čemu onda izbori? Dodatno me brine činjenica da Hrvatska na to
reagira tako mlako. Imam dojam da RH od raspada Jugoslavije manipulira
Hrvatima u BiH i njima popunjava demografske rupe, kao što se radilo i
kroz prošla stoljeća. Hrvatska bi se trebala boriti da Hrvati ovdje
ostanu. Inače će ovo biti posljednje krpanje demografskih rupa. Ipak, ja
nisam pesimist. Imamo kvalitetne ljude, prostor i prirodna bogatstva
koja se daju staviti u funkciju napretka i zapošljavanja. Znate, ovdje
se radi o stampedu.”
“EU je u medijima promoviran kao obećana zemlja, pa ljudi, često bez
razloga, hrle tamo. Kada bi tu energiju usmjerili za ostanak ovdje,
vjerujte da bi bilo drugačije. Evo, mi u Tomislavgradu imamo sjajne
energetske potencijale, dolaze i Nijemci ovdje investirati u
hidroelektrane, vjetroelektrane, sunčevu energiju…”, kaže Vukadin.
SD/eZd
