U društvu se sve jasnije naziru dvije ugrožene skupine obzirom na rad: nezaposleni - isključeni iz svijeta rada i prezaposleni - isključeni iz obiteljskoga i društvenog života
Na poticaj Hrvatske biskupske konferencije, a u organizaciji Centra
za promicanje socijalnog nauka Crkve, predstavnici svih biskupija i
nadbiskupija u Hrvatskoj okupili su se na Petom hrvatskom socijalnom
tjednu u Zagrebu. Tristotinjak sudionika, od čega šezdesetak predavača
raznih struka iz cijele zemlje na kraju je donijelo Deklaraciju o
kulturi rada u Hrvatskoj, piše nacional.hr
U njoj su zaključili kako građani imaju veoma nisko povjerenje u
institucije, što je posljedica neoliberalnog modela ne samo u Europi,
nego i u cijelom svijetu. U situaciji “slabljenja države”, smatraju kako
bi se država trebala snažnije i konkretnije uključiti u rješavanje
pitanja i problema vezanih uz rad.
“U društvu se sve jasnije naziru dvije ugrožene skupine obzirom na
rad: nezaposleni – isključeni iz svijeta rada i prezaposleni –
isključeni iz obiteljskoga i društvenog života”, ističu u Deklaraciji. Zbog svega navedenoga, članovi Centra smatraju kako je potrebno
ponovno vratiti radu njegov pravi smisao i vrijednost kroz razvijanje
duhovnosti rada. Također, bitnim smatraju i razvoj poduzetništva koje bi
trebalo razvijati na načelima pravednog profita, pravedne plaće i
pravenog poreza.
“Zakoni se ne smiju donositi polazeći od idealnih sustava, već od
postojeće prakse, imajući u vidu druga iskustva i ideale, ali
prvenstveno uređujući hrvatski sustav, hrvatsko gospodarstvo, poštujući
iskustva i dobru tradiciju u Hrvatskoj, na koju se tu možemo osloniti”,
stoji u Deklaraciji u kojoj se među ostalim navodi i kako bi trebalo
oživjeti tradiciju zadrugarstva.
Kako bi se riješio problem nezaposlenosti, predlažu poticaje za
zapošljavanje, ali i cjeloživotno obrazovanje radnika. Posebnu
pozornost, smatraju, trebalo bi usmjeriti na one grupe koje su teško
zaposlive, a poslodavce koji zapošljavaju takve grupe trebalo bi dodatno
promovirati u medijima. “Hrvatska će postati imigrantska zemlja. Potrebno je provesti niz
analiza i studija ove problematike te imati jasnu državnu imigrantsku
politiku”, napominju u Deklaraciji.
Naravno, posebnu pozornost obratili su na obitelj koja bi trebala postati temeljno mjesto odgoja za rad. “Svjesni smo da će nastupiti brojni novi oblici rada u budućnosti,
pa je nužno njima prilagoditi zakonska rješenja te naš sustav
pripremati da bude u stanju obrazovati djecu i mlade za realne poslove
koji nadolaze. Nedovoljno je mehanički proizvoditi struke, ne vodeći
računa o tome mogu li se ljudi zaposliti. Tako proizvodimo nezaposlene i
nezaposlive”, ističu u Deklaraciji.
“Sloboda od nedjeljne tlake nužni je uvjet mogućnosti odgoja u
obitelji, pa i odgoja za rad, zbog čega zahtijevamo da se hrvatskim
obiteljima omogući nedjeljom biti zajedno i slaviti Dan Gospodnji. To je
pitanje kulture, ali i zdravlja. U organizaciji slobodnog vremena i
boravka djece potrebno je uložiti zajednički napor u kojemu mogu
sudjelovati djeca i mladi”, posebno naglašavaju potpisnici Deklaracije.
Također, založili su se i za učinkovitu zaštitu prava radnika koja će
radnicima osigurati zaposlenost, dostojne uvjete rada, u koje se broji
i zaštita na radu, te redovitu isplatu dostojne plaće.
“Jer je teološki neisplata plaća grijeh, a društveno je ništa drugo
nego krađa. Država treba na tržištu rada osigurati brz i učinkovit
nadzor i učinkovitu sudsku zaštitu. Rad na određeno vrijeme i drugi
nesigurni oblici rada moraju se staviti pod nadzor i svesti na najmanju
mjeru. Ne smije se poticati i dopuštati fleksibilnost tržišta rada
koja će počivati na nesigurnosti i gubljenju radničkih prava. Zakonom
urediti radno vrijeme, a u trgovini onemogućiti poslodavce da ga
svojevoljno uređuju”, napominju.
Ističu i kako bi država i državne institucije trebale početi
djelovati društveno kako bi zadobile povjerenje građana i omogućile
razvoj društva koji je sada zaustavljen. “Trebamo konačno demontirati sustav upravljanja koji je tijekom
totalitarnog režima bio projektiran da građane nadzire, a ne da im
služi. Taj je sustav neprimjeren demokratskom uređenju. S ovako niskim i
opadajućim društvenim kapitalom, tj. nepovjerenjem u institucije i
protudruštvenim djelovanjem, teško je očekivati bilo kakav razvoj, pa i
gospodarski”, naglašavaju u Deklaraciji.
nacional.hr/eZd
