Jučer je u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru, u organizaciji Hrvatskog geografskog društva Zadar, prof. dr. sc. Damir Magaš održao predavanje pod nazivom “Izazovi nove regionalizacije Hrvatske (s posebnim osvrtom na Jadransku Hrvatsku)”.
Ukratko o predavaču:
Damir Magaš je znanstvenik, geograf i prvi rektor Sveučilišta u Zadru (2002.-2007.). 1975. godine je diplomirao na PMF-u u Zagrebu, 1983. godine magistrirao, a 1992. godine doktorirao. Bavi se prostornim planiranjem, urbanom, regionalnom i historijskom geografijom. Od 2000. godine je redoviti profesor i djeluje na Odjelu za geografiju Sveučilišta u Zadru čiji je i utemeljitelj (utemeljio drugi geografski odsjek u zemlji na Filozofskom fakultetu u Zadru 1994. godine). Ima više od stotinu objavljenih znanstvenih i stručnih radova i knjiga. Vodio je znanstveni projekt o hrvatskim otocima, izdao monografije o Ninu, Vinjercu, Zadarskoj županiji, i dr. Utemeljitelj je Hrvatskog geografskog društva Zadar. 2007. godine odlikovan je ordenom reda Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića.
“Tema regionalizacije u Hrvatskoj, koja je povezana s decentralizacijom i jednim učinkovitim upravnim ustrojem prostora Republike Hrvatske, danas izaziva veliku pozornost kod geografa, gospodarstvenika, političkih stranaka i, uopće, hrvatske javnosti. Stoga sam odabrao upravu tu temu kako bih s profesionalnog stručnog i geografskog aspekta pokušao pojasniti određene pojmove iz regionalizacije kao i njihovu primjenu na prilikama u Hrvatskoj”, objasnio je prof. dr. sc. Damir Magaš.
Tema je, u ovom trenutku kada Hrvatska ostvaruje uvjete za ulazak u Europu, izuzetno važna budući da je Hrvatska na neki način prihvatila europske uzuse u statističkoj regionalizaciji. To znači da je prihvatila i europsku nomenklaturu statističkih jedinica i organizirala svoj prostor u nekoliko razina regionalizacije, pojasnio nam je prof. Magaš. Država kao cjelina je europska regija prvog reda i od 2007. godine, Hrvatska je prihvatila koncept na Saboru, ali isto tako i Europski statistički ured, zajedno s Europskom komisijom, prihvatio je podjelu hrvatske na tri statističke velike regije. Svaka od te tri velike regije ima otprilike milijun i pol stanovnika i, gledajući ih s europskog aspekta, regije imaju između 800 tisuća i 3 milijuna stanovnika što ih čini idealnim europskim regijama (barem što se tiče broja stanovnika).
U okviru triju velikih statističkih regija, panonska, sjeverozapadna i jadranska Hrvatska, trebalo bi iznaći model regionalizacije na nižoj razini (trećeg reda) gdje bi regije, odnosno statističke jedinice, trebale zadovoljiti kriterij veličine od 150 do 800 tisuća stanovnika.
I sad se tu javlja sljedeće pitanje, kaže prof. Magaš. “Hrvatska ima 20-tak županija, od kojih jedan dio ima manje od 50, a drugi dio manje od 100 tisuća stanovnika. Kao takve, teško da bi te županije mogle aplicirati europske fondove kao europske regije trećeg reda. To znači da bi se na neki način te županije trebale preustrojiti i organizirati. No, to ne podrazumijeva ukidanje, ali znači jedno dogovaranje među županijama u nekakve interesne županijske grupacije kojih bi, po meni, u Hrvatskoj trebalo biti desetak.”
Poseban osvrt jučerašnjeg predavanja bio je na jednu od triju velikih statističkih regija Hrvatske, jadransku Hrvatsku, gdje je pro. Magaš rekao nešto više o značenju grada Zadra i o potrebi da se hrvatski Jadran odnosno jadranska Hrvatska, organizira u tri regije trećeg reda. Organizacija bi se trebala provesti s obzirom na funkcionalno, gravitacijsko, demografsko, gospodarsko (prometno) značenje upravo triju najvećih središta jadranske Hrvatske: Rijeke, Zadra i Splita.
To bi značilo jednu novu kvalitetu regionalnog povezivanja u tom prostoru. Gradu Zadru bi to itekako donijelo jedan novi vid prosperiteta i potvrde njegovog velikog napretka s obzirom na talijansku pripadnost između dva svjetska rata, na razmjerno sporu obnovu, ali prilično brz oporavak, i na današnje izbijanje na peto mjesto u Hrvatskoj po demografskim kapacitetima, prometu, trgovini i u drugim gospodarskim djelatnostima. Zadar posljednjih godina pokazuje jednu značajnu snagu i vitalitet. I najnoviji popis stanovništva, koji je također izrađen po kriterijima europske klasifikacije regija, pokazuje određenu vitalnost Zadra u odnosu na glavninu većih gradova Hrvatske.
Zadar u tom pogledu, zauzima izuzetno posebno mjesto s obzirom da se nalazi u središtu prostora koji je dugo vremena bio politički i teritorijalno neorganiziran. Tek županijskim ustrojem Zadar dobiva funkciju jednog županijskog središta i obavlja određene funkcije preko svojih gospodarskih, upravnih i inih ustanova, kako za svoju, tako i za prostore susjednih županija.
“To je ona specifičnost Zadra u odnosu na npr. sličnu Pulu, koja se sa svojim utjecajem malo ističe izvan Istre, ili pak Dubrovnik i Šibenik koji se svojim utjecajima također premalo ističu izvan svojih županija. Kod Zadra, Splita i Rijeke taj je utjecaj, s druge strane, vrlo očit, posebice u posljednje vrijeme na lički prostor i na znatne dijelove Šibensko-kninske županije”, rekao je zaključno prof. Damir Magaš.
