Sada mnogi dižu glas protiv početka primjene ovog zakona, govori se o novim šerifima koji će upadati građanima u kuću i plijeniti im imovinu zbog neplaćenih računa
U vrijeme kad je Zakon o javnim ovršiteljima donesen, prošao je
nezapaženo, u Saboru je bio usvojen uvjerljivom većinom od čak 111
glasova, oporba nije imala gotovo ništa protiv. Bilo je to točno prije
godinu dana, no strka oko njegove primjene tek sad počinje jer
ovršitelji kreću u akciju 1. siječnja 2012. godine. Ministar pravosuđa Davor Bošnjaković je već imenovao sedamdesetak javnih ovršitelja, a u postupku je izbor dodatnog broja, piše slobodnadalmacija.hr
Sada mnogi dižu glas protiv početka primjene ovog zakona, govori se o
novim šerifima koji će upadati građanima u kuću i plijeniti im imovinu
zbog neplaćenih računa. Posebno su argumentirani odvjetnici i suci jer
se pravna javnost nije baš konzultirala u vezi s ustrojem nove
institucije. Javni ovršitelji će, kažu nam odvjetnici i suci s kojima smo
razgovarali, preuzeti neke ovlasti suda, provodit će nešto u čemu
postoji višestoljetna sudska tradicija. Taj posao je bitno drukčiji od
onoga što rade javni bilježnici, kod kojih se provode nesporne stvari. A
izvršenje ovrhe je nešto sasvim drugo.
Jedan od najvažnijih argumenata kojim se brani ustanovljenje javnih
ovršitelja jest podatak o broju neriješenih ovrha na sudovima, govorilo
se da će oni olakšati posao sudovima. Bio je prigovor kako sadašnji sudski ovršitelji rade sporo, nisu
stručni, a da će javni ovršitelji raditi brže jer će im to biti od
interesa. Sada pravni stručnjaci kažu kako se na taj način mogu i svi
nagomilani kazneni i parnični postupci koji se na sudu rješavaju
godinama dati – privatnicima!
Posebna je priča plaćanje usluga javnih ovršitelja. Ministar pravosuđa
propisao je tarife za rad javnih ovršitelja prema kojima se samo za
dostavu podataka o ovršeniku naplaćuje 200 kuna, a za imovinu od 10
tisuća kuna naplaćuje se tisuću kuna ovršitelju.
Propisani su i troškovi dolaska ovršitelja na teren (200 kuna za svaki
sat izbivanja izvan ureda), pa po svemu izgleda da će to biti unosan
posao jer se novac od zapljene imovine ovršenika najprije uplaćuje
javnom ovršitelju pa kad on podmiri svoje troškove, onda na red dolaze
oni koji su ovrhu pokrenuli. Za mnoge nije nevažno ni to što se ovaj
posao može raditi do 70. godine života.
Za javne ovršitelje propisano je da moraju imati pravosudni ispit,
kao i javnoovršiteljski ispit i još dosta uvjeta, no za njegove
zamjenike, pomoćnike i službenike kriteriji nisu tako strogi. Po nekim tumačenjima, može doći do toga da javni ovršitelj angažira
nekog za pomoćnika tko je bio u sukobu sa zakonom, pa čak da krim-milje
može odraditi neke poslove za javne ovršitelje. Država se pri tome
ograđuje od posljedica, doslovce se u zakonu navodi kako država ne
odgovara za štetu koju je počinio javni ovršitelj.
Zanimljivo je u cijeloj priči što se za ovaj posao javljaju neki koji su
se dosad na sudovima bavili ovrhama, u čiju stručnost je država
godinama puno ulagala. A sad kreću u privatnike, kao na primjer u Zadru
gdje dosadašnja predsjednica Ovršnog odjela Općinskog suda Dubravka Novaković od Nove godine počinje raditi kao jedan od tri javna ovršitelja u Zadru.
SD/eZd
