Umjesto da studiranje skrati na tri godine, "bolonja" ga je u većini slučajeva povećala na pet
Bez dileme, provedba Bolonjskog procesa nije ispunila glavni cilj:
kraće studiranje i povećanje mobilnosti studenata. Taj proces zahtijeva
analizu i kvalitetnu raspravu. “O eventualnoj reviziji Bolonjskog
procesa namjeravam sa svojim pomoćnicima i cijelom akademskom zajednicom
razgovarati u sklopu rasprave o paketu zakona iz područja visokog
obrazovanja i znanosti. Treba vidjeti je li loša “bolonja” ili njezina
provedba na hrvatski način. Čini mi se da je prije riječ o onom drugom”, piše slobodnadalmacija.hr
To je za Slobodnu najavio novi ministar znanosti, obrazovanja i sporta
Željko Jovanović, odgovarajući ujedno na pozive dijela sveučilišne
zajednice da se žurno krene u reviziju Bolonjskog procesa. Ministar
Jovanović kaže da je svjestan problema koji su se pojavili posljednjih
godina, a na koje učestalo upozorava akademska zajednica.
-Umjesto da studiranje skrati na tri godine, “bolonja” ga je u većini
slučajeva povećala na pet. Jednostavno, nakon tri godine popularni
“bakalari” nemaju se gdje zaposliti. Sve to zahtijeva kvalitetnu
analizu, što ja vidim kao dio rasprave o paketima triju zakona o visokom
obrazovanju i znanosti – najavljuje ministar Jovanović. Jedan od najglasnijih u kritikama Bolonjskog procesa je zadarski pedagog prof. dr. Zlatko Miliša, koji poziva ministra na hitno preispitivanje ili čak dokidanje “bolonje”. -“Bolonja” je povratak u srednju školu i kao takva obezvređivanje zdrave
pameti. Zato mislim da su u pravu njemački, francuski, austrijski i
švicarski studenti koji su tražili njezino dokidanje. Vrijeme je
konstatirati da je to poguban eksperiment koji se ni u jednom cilju nije
realizirao – obrazlaže prof. dr. Miliša.
Naime, kako navodi, unatoč povećanju broja visokoobrazovanih,
neselektivna ekspanzija obrazovanja stvorila je armiju nezaposlenih i
upropastila kvalitetu studiranja. Novi, privatni, fakulteti,
veleučilišta i sveučilišta niču kao gljive poslije kiše, a u određenim
sredinama to već graniči sa “štancanjem” diploma. Omjer studenata i
nastavnika i dalje je nepovoljan, nastava se provodi s velikim brojem
studenata, mogućnost zapošljavanja u odnosu na stručnu spremu prije je
bila puno veća nego danas… – nabraja prof.dr.Miliša.
”Bolonja” je upropastila sustav studiranja, osobito na
društveno-humanističkim studijima, donijela je niz rascjepkanih
predmeta. Studenti na nekim usmjerenjima moraju polagati prijamni ispit
za upis na prvu godinu diplomskog studija, a potom pisati i braniti dva
diplomska rada. Za to se zauzimaju isti moji kolege nastavnici koji su
završili dvopredmetni studij, obranivši jedan diplomski rad – ogorčen je
profesor Miliša.
Potrebu revizije “bolonje” zagovara i akademik Vladimir Paar,
koji kaže kako je taj sustav od početka bio problematičan. Glavne
kritike, a tako su ocijenili i u Europi, bile su da “bolonja” smanjuje
ulogu temeljnih znanja. – U nas je postojao politički pritisak da se
”bolonja” mora uvesti jer je tako u većini europskih zemalja. Sad nam se
to obija o glavu – kaže akademik Paar. Ipak, kaže, probleme koje mi imamo s tim procesom ima i većina europskih
zemalja, a upravo je prvo sveučilište koje je krenulo u reviziju toga
procesa bilo ono u – Bologni. Akademik Paar ne smatra da “bolonju” treba
ukidati i da je sustav potpuno loš, ali da treba revidirati uzroke pada
kvalitete sustava.
Profesor zagrebačkoga Pravnog fakulteta prof. dr. Željko Potočnjak kao
pozitivan učinak “bolonje” navodi uklapanje hrvatskog obrazovnog
prostora u europski. Ipak, kaže: -Mi “bolonju” nismo ni proveli do
kraja. Umjesto skraćivanja studija, produžili smo ga, a nisu osigurana
ni dovoljna sredstva i kadrovi. U tom smislu potrebno je napraviti
detaljnu analizu i popraviti ono što je loše – smatra prof. dr.
Potočnjak.
SD/eZd
