Danas, 27. siječnja, obilježavamo Dan sjećanja na holokaust i sprječavanja zločina protiv čovječnosti
Danas, 27. siječnja, obilježavamo Dan sjećanja na holokaust i sprječavanja zločina protiv čovječnosti. To je međunarodni dan sjećanja kojim se želi podsjetiti na sve žrtve nacističkih režima tijekom Drugog svjetskog rata. Na taj dan 1945. godine, Crvena armija je oslobodila 7.500 zatvorenika koje su za sobom ostavili nacisti u koncentracijskom logoru Auschwitz u Oświęcimu, Poljska.
Tog se datuma ovaj Dan sjećanja obilježava i u Republici Hrvatskoj.
U sklopu Dana sjećanja na holokaust i programa posjete Zadarskoj županiji, predsjednik Republike Hrvatske prof. dr. Ivo Josipović jutros je u pratnji svojih domaćina, između ostalog gradonačelnika Zvonimira Vrančića i župana Stipu Zrilića, posjetio i gimnaziju Jurja Barakovića. Tamo su ih srdačno dočekali ravnatelj Ranko Artuković, profesori, učenici četvrtih razreda i predstavnici medija.
Predsjednika je iznimno iznenadio i obradovao nastup troglasnog, mješovitog učeničkog zbora koje su sačinjavali pretežito maturanti, koji su njemu u čast otpjevali internu himnu gimnazije pod nazivom “Žuta zgrada pokraj Foše”.
Uvodni, ujedno i pozdravni, govor ravnatelja gimnazije Jurja Barakovića, Ranka Artukovića, također je pokazao koliko su škola, učenici i svi njeni djelatnici duboko počašćeni što su imali prilike ugostiti ovako posebnog gosta, samog predsjednika RH, koji je došao kako bi samo njima i samo zbog njih održao predavanje. No, gimnazija Jurja Barakovića je svakako zaslužila posjet i pohvale predsjednika Ive Josipovića. Svojom dugom tradicijom, ova je škola nesumnjivo postala stanoviti simbol hrvatskog obrazovanja i njegova razvitka na zadarskom području, a uz to, ističe se izvrsnim potencijalom svojih učenika te kontinuiranim rezultatima potvrđuje svoj ugled. Gimnazija još uvijek nosi titulu škole s najvišim bodovnim pragom među zadarskim srednjim školama te je uporna u svojima nastojanjima da osuvremeni nastavnu tehnologiju posebice u odnosima nastavnika škole prema učenicima.
Predsjednik nije održao klasično predavanje iz povijesti, već je njegovo izlaganje bilo poput poruke ili podsjetnika da zajedno s njim razmislimo o onome što se dogodilo i ustvrdimo “Nikada više takvog zla”. Prisjetio se svog posjeta Auschwitzu u mladim danima, dok je još bio student, i emocija koje su ga ispunile prilikom ulaska u logor. “Taj ću trenutak pamtiti cijeli život. U zraku su se mogle osjetiti ljudska patnja i bol. Auschwitz je bio jedan od najvećih logora smrti, a bilo ih je zaista mnogo i u svijetu, Europi, nažalost i u Hrvatskoj”, rekao je predsjednik.
Upavo takvi logori simboli su onoga što zovemo holokaust. Holokaust je jedan radikalni oblik genocida koji se prakticirao u Drugom svjetskom ratu, ne samo prema Židovima, ali ponajprije prema njima. Negdje oko 6 milijuna Židova ubijenoje u Drugom drugom svjetskom ratu, ali stradavali su i drugi narodi, posebice manjine. U Hrvatskoj, u Jasenovcu, tako su stradali Srbi, Romi, ali i Hrvati koji se nisu slagali s tadašnjom vlašću. Stradali su ljudi koji nisu ništa skrivili, koji nisu čak bili ni oponenti tadašnjih režima. Stradali su naprosto zato jer su bili drugi, drugačiji, rekao je Josipović
Politika holokausta je produkt nacističke ideologije koju je utjelovio Adolf Hitler i njegovi pomagači i imala je za cilj provesti tzv. “konačno rješenje” koje je značilo da Židovi doslovno nestanu sa Zemlje. Holokaust je u Drugom svjestkom ratu doživio svoje “mračno savršentvo”, ubijanje jednog naroda u tom je periodu pretvoreno u industriju, tehnologiju i hladni bešćutni pogon koji je diljem Europe uništavao i istrebljivao. Nažalost, čovječanstvo ni nakon Drugog svjetskog rata nikada nije do kraja izvuklo pouku i u svoje pamćenje ugradilo sigurnost i mehanizam koji bi zaista doveo do toga da genocida više ne bude, naglasio je Josipović.
“Kod nas u Hrvatskoj, pogotovo nakon svih ratnih iskustava, imamo osjećaj kako moramo graditi društvo u kojemu se zlo, kakvo je bilo ono koje je kreiralo holokaust, nikada više ne smije pojaviti. To zlo nikada više ne smije dobiti priliku zaživjeti i to moramo osigurati tako da otvoreno govorimo o problemima, ukazujemo na zlo, prepoznajemo našu povijest i s ponosom ističemo one koji su se borili prtiv zla (poput naših branitelja). Borba protiv holokausta i prepoznavanje zla puno je više nego bilo koje političko uvjerenje ili pripadnost, ona je dio našeg ljudskog bića. I zato kažimo sebi i ljudima oko sebe: Nikada više!”, rekao je predsjednik i uz veliki aplauz završio sa svojim izlaganjem.
Na kraju predavanja, učenici i profesori imali su prilike upitati predsjednika nekoliko pitanja, i u vezi teme holokasuta, ali i općenito. Učenike je najviše zanimala njihova budućnost i karijera nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, a profesore tema holokausta i drugih strašnih genocida naše dalje, ali i bliže povijesti.
