U zadnjih 20 do 30 godina prognoziranje vremena nevjerojatno je napredovalo
Danas je praktički nemoguće potpuno promašiti prognozu, kaže
meteorolog Milan Sijerković i dodaje: Prognoze ni danas nisu 100 posto
točne, ali pogrešna je jedna od deset, piše novilist.hr
Sateliti i kompjutori omogućili su meteorolozima da danas donose
objektivnu vremensku prognozu, dok je prije 40-tak godina taj postupak
bio posve subjektivan, a prognoza se temeljila na jednostavnim
iskustvenim pravilima. Činjenica da se danas s velikom pouzdanošću na
temelju niza egzaktnih podataka može prognozirati kakvo će biti vrijeme
kroz čak desetak dana, dok se prije nekoliko desetljeća jedva moglo
predvidjeti kakva će temperatura biti sutradan, rezultirala je sve većim
povjerenjem građana u prognozu vremena, ocjenjuje naš ugledni
meteorolog, Milan Sijerković
.
Iako to nije potvrđeno nikakvim anketama, ljudi danas doista više
drže do vremenske prognoze. Takvo je mišljenje potpuno razložno, a
posljedica je bolje točnosti vremenskih prognoza. U zadnjih 20 do 30
godina prognoziranje vremena nevjerojatno je napredovalo, način izrade
prognoza sve je bolji i znanstveniji, a podaci na kojima se temelji
kvalitetniji su i brojniji nego u prošlosti – tumači Sijerković. Zahvaljujući
suvremenoj tehnologiji, prognoze su u velikoj mjeri objektivne i
temelje se na određenim formulama koje opisuju zakonitost vladanja
vremena. Nekad su se prognoze, podsjeća Sijerković, svodile na gledanje
kroz prozor i donošenje zaključka o tome kakvo nas vrijeme čeka.
Slijedile su ih poluobjektivne prognoze temeljene na iskustvenim
pravilima, kada se brzina premještanja ciklone računala prema visini
tlaka u njenom središtu. T
o je bio nekakav napredak u odnosu na
subjektivne prognoze, ali je – kaže Sijerković – prava revolucija u
prognozama krenula 1950. godine, s prvom sinoptičkom prognostičkom
vremenskom kartom izrađenom na računalu. Prvi je meteorološki satelit
lansiran 1960. godine, a meteorolozima je omogućio saznanja o vremenu na
velikim nedostupnim površinama oceana i pustinja. Trebalo je više
desetljeća da se ove metode u meteorologiji usavrše, a danas bi bez njih
bilo nezamislivo sastavljanje prognoza.
Bez milijuna računskih operacija kojima računala mogu vrlo brzo
izračunati temperaturu, kretanje vjetra i druge prognostičke elemente za
bilo koje mjesto u svijetu, meteorolozi bi bili nemoćni. Pokus ručnog
računanja prognoze pokazao je da bi za računanje prognoze za sutra
trebalo nekoliko dana – ilustrira Sijerković. Dok prije više
desetljeća to nije bila rijetkost, danas je praktički nemoguće potpuno
promašiti prognozu, tvrdi.
“Nije mi na kraj pameti da tvrdim da su
prognoze danas 100 posto točne. I danas je pogrešna jedna od njih deset,
ali nikad nije posve pogrešna, u smislu da najavite lijepo vrijeme, a
kiša pada čitav dan”, kaže Sijerković. Odstupanja su rijetka, a događaju
se, kako zaključuje, najčešće u tajmingu promjene vremena te u
odstupanjima od najavljene temperature ili količine oborina.
novilist.hr/eZd
