Narodni list širio je narodni preporod i uvijek je bio aktualan, a na svojoj svjetloj tradiciji nastavit će i dalje promicati zadarske i hrvatske interese
Narodni list možemo smatrati zadarskim brendom, čulo se danas na svečanoj proslavi jubilarnih 150 godina djelovanja ovog uglednog lista, koja je održana u Kazalištu lutaka Zadar. Narodni list osnovan je 1. ožujka 1862. godine te iz tog razloga obljetnicu obilježava na isti datum.
Svečanu akademiju otvorila je glavna urednica lista Simeona Pancirov, koja se prigodnim govorom obratila brojnim uzvanicima, osobama iz zadarskog političkog i kulturnog života.
Pancirov se osvrnula na povijesni put koji je Narodni list prešao u 150 godina kontinuiranog djelovanja, a oblikovali su ga intelektualci i humanisti.
Narodni list širio je narodni preporod i uvijek je bio aktualan, a na svojoj svjetloj tradiciji nastavit će i dalje promicati zadarske i hrvatske interese.
Čestitke Narodnom listu uputio je i gradonačelnik grada Zadra, Zvonimir Vrančić, podsjetivši kako je i pod tuđom vlasti Zadar imao svoje nezavisno glasilo.
”Hrvatska je pred pragom ulaska u jednu novu asocijaciju država. Do sada smo imali loša iskustva, ali nadamo se da će Europska unija biti prava asocijacija i da ćemo u njoj doživjeti prosperitet. U tom smislu, na nama je, ali i na budućim generacijama, da budemo pametni i umješni, te da branimo zadarske interese i interese hrvatskog naroda”, poručio je Vrančić.
U glazbenom dijelu proslave nastupio je Akademski zbor Sveučilišta u Zadru i učenici Glazbene škole Blagoje Bersa
Pročelnik Odjela za novinarstvo Sveučilišta u Zadru, prof. Stjepan Malović, govorio je o teškoj situaciji i padu kvalitete u novinarstvu, u čemu Zadar i Hrvatska ne zaostaju za svjetskim trendovima. ”Malo je zemalja koje se mogu pohvaliti novinarskom tradicijom koju ima Zadar”, zaključio je Malović.
Novela Škulić, vlasnica Narodnog lista, kazala je kako je upitan opstanak Narodnog lista, s obzirom na to da je ova nezavisna novina pod utjecajem sistematske kampanje uništenja. ”Postoje oni koji ne žele da se u ovom gradu slobodno piše. Mi, kao vlasnici žive kulturne baštine, nadamo se da će se iza nas nastaviti slobodan medijski rad, jer to je jedan od izraza demokracije”, zaključila je Škulić.
