Udruga poslodavaca humanitarnog razminiranja
Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) upozorava kako sredstva osigurana
proračunom za ovu godinu nisu dovoljna za normalan i kontinuiran proces
humanitarnog razminiranja i ne osiguravaju ispunjenje Nacionalnog
programa protuminskog djelovanja koji predviđa uklanjanje mina iz
Hrvatske do 2019. godine.
Naime, Izdvojena proračunska sredstva
popunjavaju tek 60 posto kapaciteta postojećih tvrtki, odnosno
osiguravaju im svega 14 plaćenih radnih dana u mjesecu, piše Novi list.
Izdvojena proračunska sredstva za Hrvatski centar za razminiranje (HCR) i
Ured za razminiranje za ovu godinu iznose 245,9 milijuna kuna, što je
svega 44 posto iznosa koji predviđa Nacionalni program protuminskog djelovanja,
strateški dokument koji je obvezao Vladu na financiranje procesa
razminiranja, upozoravaju HUP poslodavci humanitarnog razminiranja,
navodi dalje riječki dnevnik.
Prošle godine proračunom je za HCR bilo osigurano 234,8 milijuna kuna, odnosno desetak milijuna kuna manje nego ove godine. No, ustrojen je novi ured – Ured za razminiranje – čiji je ovogodišnji proračun nešto veći od 1,14 milijuna kuna, a ta sredstva, zapravo,
nisu namijenjena fizički razminiranju, već administraciji Ureda pa ih
niti ne bi trebalo gledati kao sredstva koja će se iskoristiti za
čišćenje zemlje od mina.
S obzirom na financije koje se za proces razminiranja izdvajaju taj će
posao trajati još minimalno 15 godina. Osim što će se time probiti
rokovi iz Nacionalnog programa, poslodavci upozoravaju i da će time
Hrvatska prekršiti i međunarodnu Ottawsku konvenciju kojom se Hrvatska
prvotno obvezala problem mina riješiti do 2009. godine nakon čega joj je
rok produžen do 2019. godine. Nepoštovanje financijskog okvira iz
Nacionalnog plana, ističu poslodavci, rezultiralo je velikim problemima u
domaćim tvrtkama koje se bave razminiranjem.
Lani je ‘svaka četvrta tvrtka za razminiranje otišla u stečaj, a one
koje su uspjele opstati bore se s likvidnošću’. U razminiranju su
trenutno aktivne 34 tvrtke koje zapošljavaju oko 630 pirotehničara,
većinom hrvatskih branitelja, i još oko 200 zaposlenih na pomoćnim
poslovima.
U zemlji je još uvijek 745 kvadratnih kilometara minski sumnjivog
područja na kojem živi oko 800 tisuća građana. Poslodavci upozoravaju
kako se u poljoprivredi gubitak od neobrađivanja minski sumnjivih
površina procjenjuje na 30 milijuna eura godišnje, dok vrijednost drvnog
bogatstva koje se ne može koristiti zbog minske zagađenosti iznosi 160
milijuna eura.
