Propisane normative moraju zadovoljavati i gradski i privatni vrtići tako da velike razlike u njihovoj prehrani gotovo da i nema
Više masnoća, manje ugljikohidrata, kvalitetnije
vrste mesa kojima se smanjuje količina i zamjenjuju ih sirevi, jaja i
soja – dio je normativa za planiranje prehrane predškolske djece
donesene u Hrvatskoj još 2007. Iako je od tada prošlo nekoliko godina,
čini se da još uvijek ima mjesta za poboljšanje prehrane toliko bitne za
razvoj djece posebno u predškolskoj dobi.
‘Uvijek postoji mogućnost poboljšanja u izboru namirnica u planiranju
obroka, naročito pri izboru nemasnog purećeg i pilećeg mesa umjesto
masnijeg svinjskog mesa, preferirajući jušne obroke ili na saft,
izbjegavajući prženje’, rekao je mr. sc. dipl. ing Dario Lasić, voditelj
Laboratorija za zdravstvenu ispravnost i kvalitetu hrane Zavoda za
javno zdravstvo ‘Andrija Štampar’, koji četiri puta godišnje provode
inspekciju hrane u zagrebačkim vrtićima.
Propisane normative moraju zadovoljavati i gradski i privatni vrtići
tako da velike razlike u njihovoj prehrani gotovo da i nema, što
potvrđuju i iskustva roditelja, potencijalne poteškoće imaju samo oni s
posebnim zahtjevima. ‘Bili smo dosta skeptični kakve će kvalitete biti hrana s obzirom na to
da smo dijete upisali u gradski vrtić, no ugodno smo iznenađeni’,
izjavila je mama Petra dodavši kako je jedino među nekim roditeljima
čula zamjerke da vegetarijanci nisu baš zadovoljni onime što im se nudi.
Iako u Gradskom uredu za obrazovanje, kao i privatnim vrtićima s kojima
smo kontaktirali tvrde kako roditelji mogu tražiti posebnu prehranu za
svoje dijete i to će im biti omogućeno, nije u svim slučajevima tako.
‘Nismo uspjeli dobiti mjesto u gradskom vrtiću, ali smo se nadali da
ćemo upisom u privatni barem dobiti mogućnost izbora, no kad nas je,
čini se, vegetarijanski obrok u biti regularni obrok iz kojeg je maknuto
meso, što, naravno, ni u kom slučaju ne zadovoljava nutricionističke
potrebe djeteta’, požalili su se roditelji četverogodišnje Lee koji joj
obroke pripremaju kod kuće.
Mliječni proizvodi nikako ne bi smjeli biti ‘light’ proizvodi sa 0,9
posto, nego s barem dva i polposto mliječne masti, upozorava mr. sc.
Dario Lasić sa Zavoda ‘Andrija Štampar’. Uza salate i riblje obroke, najbolje bi bilo posluživati maslinovo ulje
umjesto rafiniranih, a u pripremi kolača obavezno integralno brašno,
zaključio je Lasić.
