Roditelji moraju platiti samo obroke, no tu se mjesečno "skupi” svota i do 750 kuna
Produženi boravak, program kojim je zadarskim
osnovnoškolcima omogućeno da u školi ostanu do 17 sati, te za to vrijeme
uče, igraju se i ručaju do dolaska roditelja s posla, provodi se u samo
tri gradske osnovne škole, iako bi se mogao organizirati u još nekim
školama, piše slobodnadalmacija.hr
– To je apsurdno, zar ima toliko “baka servisa”? Ja
ne znam kako bismo funkcionirali bez produženog boravka, jer i ja i
suprug radimo do 16 sati i nemamo kome ostaviti dijete kojem nastava
završi u 11.30 sati. Ovako je naše dijete u školi pod nadzorom, tamo
napiše zadaću, ruča i još se zabavi s drugom djecom, te mi dolazimo po
njega oko 16.15 sati – kaže majka djeteta iz OŠ Krune Krstića u
Arbanasima.
Većina, međutim, razloge za nedovoljno korištenje
vrlo korisne usluge produženog boravka nalazi u njegovoj cijeni, iako
Grad Zadar sufinancira program. – Godišnje izdvajamo 750 tisuća kuna. Tim sredstvima
se plaćaju učiteljice za svaku skupinu djece u produženom boravku,
ukupno pet učiteljica, te troškove servisiranja hrane – kaže Joso Nekić, pročelnik gradskog Odjela za školstvo.
Roditelji moraju platiti samo obroke, no tu se mjesečno “skupi” svota i do 750 kuna. – Mi roditeljima ne naplaćujemo mjesečnu cijenu
produženog boravka, već samo onoliki broj dana koliko je dijete bilo u
školi, jer se plaća samo hrana. Ne možemo računati obrok djetetu koje
nije ni došlo u školu – kazala je Jasmina Matešić, ravnateljica OŠ Krune Krstića, istaknuvši da jedan obrok košta “27 kuna plus PDV”.
Ako dijete cijeli mjesec nije izostalo s nastave,
onda se, primjerice, u 22 radna dana taj iznos (s PDV-om 33,75 kuna)
popne na 742 kune. Od oko 6800 djece u gradskim osnovnim školama, u
produženom boravku ih je samo 116 – u Krune Krstića ih je 64, u Petra
Preradovića na Poluotoku 34, te u školi “Stanovi” 18.
U Osnovnoj školi “Zadarski otoci”, koju pohađa 700
djece, lani je bio uveden produženi boravak, no ove se godine odustalo
zbog nedovoljnog interesa roditelja. – Napravili smo anketu, jer smo tijekom lanjske
školske godine pomalo “gubili” učenike, odustajali su od produženog
boravka. Njih 15 ih je otišlo. Po anketi, ove godine bi broj
zainteresiranih bio premali za formiranje jedne skupine – kazao je
ravnatelj Branko Matulina.
Program produženog boravka prve su, prije pet
godina, uvele škole u Arbanasima i na Poluotoku, gdje i danas postoji
najveći interes. Uz prvašiće, obje škole imaju i skupine učenika drugog
razreda.
SD/eZd
